“Sretna” godišnjica akciza u BiH: I ove godine bez autoputeva

Prije četiri godine, 1. februara 2018. godine, počela je primjena Zakona o akcizma u BiH po kojem su tada za 15 feninga povećane akcize na biogoriva i biotečnosti, te putarine, što bi s PDV-om iznosilo 18 feninga.

Obećanja tada nije manjkalo, govorilo se o hiljadama novih radnih mjesta, o novim investicijama, o prosperitetu, pa čak i o povećanju nataliteta.

Skoro nevjerovatni argumenti izvlačili su se kako bi se javnost uvjerila da je Zakon o akcizama prijeko potreban. 

Dio zvaničnog objašnjenja zbog čega je trebalo uvesti novi namet na gorivo je i sljedeći:

“Stoga ne bi bilo utemeljeno da se uvećanje akciza i cestarina posmatra kao udar na stanovništvo, jer cilj zbog kojeg se uvodi u potpunosti opravdava razloge uvođenja, a navedene prednosti koje izgradnja ove vrste infrastrukture nosi sa sobom ukazuju na to da je realno očekivati poboljšanje standarda stanovništva kroz nova zapošljavanja, stvaranje novih prihoda, izgradnju dodatne infrastrukture u vidu izgradnje vrtića, škola, bolnice, domova za stare i iznemogle osobe i drugo, i u krajnje očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske tačke gledišta”.

Međutim, daleko je ova zemlja od prosperiteta, umjesto rasta nataliteta, imamo ljude koji nemilice odlaze iz ove zemlje, koje je pandemija samo usporila u namjeri da zauvijek napuste ove prostore.

Četiri godine nakon početka primjene famoznog zakona nemamo otvorenog niti jednog metra autoputa, a da je u funkciji.

Dobili smo stotine miliona EUR-a novih kredita, ali i stotine miliona KM prihoda od akciza koji negdje stoje na računima, odnosno ne stoje jer se nenamjenski troše.

Prema tada usvojenom Zakonu, prihodi od putarina se usmjeravaju na poseban podračun i usmjeravaju prema entitetskih preduzećima za izgradnju autoputeva i magistralnih puteva.

Struka je upozorovala da se na ovakav način neće pokrenuti cestogradnja već da će se ponovo opet podizati kredite, ili potpisivati koncesioni ugovori, što se i potvrdilo.

Problem koji se često zaboravlja jeste da se većina prikupljenog novca kroz razne namete na gorivo usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, a manji dio na namjenske podračune.

Ono što imamo u BiH, umjesto prosperiteta i nataliteta, jesu beskonačna poskupljenja, odlaske ljudi i zatrovani politički prostor.

Zemlja je u neviđenoj političkoj krizi, čiji se kraj ne nazire.

Istovremeno smo kraj 2021. godine dočekali sa inflacijom i skokom cijena većine proizvoda i usluga.

Rasle su i cijene goriva i građevinskog materijala, a ilustracije radi od početka do kraja 2021. godine cijene drveta, čelika i plastike veće su za su 30 posto.

Ukupno gledajući, na godišnjem nivou za BiH, u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4%, što je sada već ozbiljan rast cijena. 

Upoređujući potrošačke korpe za novembar i decembar računica pokazuje okrutnu stvarnost – u samo dva mjeseca toškovi života četveročlanoj porodicu BiH veći su za 165 KM! 

Dakle, jasni su argumenti koji govore da se nikakvo blagostanje nije dogodilo,naprotiv 

Na netransparetno trošenje javnog novca prikupljenog od akciza juče je govorio i prof. dr Branko Blanuša, član Resora za energetiku SDS. 

On je rekao da se od taksi i akciza koje se nalaze u cijeni goriva na godišnjem nivou u Republici Srpskoj prikupi 350 miliona KM. 

“Taj novac se troši nenamjenski. Kakva je svrha akcize na gorivo ako se ona nenamjeski troši?” 

“Akcize služe za krpljenje budžetskih rupa a iz taksi se krpi tekuća potrošnja i vraćaju skupi ino krediti za gradnju autoputeva. Tako npr. Autoput Banjaluka-Prijedor se mogao izgraditi sa sredstvima iz jednogodišnje naplate akciza i taksi u Republici Srpskoj.”, pojasnio je Blanuša.  

On je podsjetio da je 2018. godine akcizna koalicija prihvatila povećanje akciza na gorivo a obećano je da će iz te akcize biti građana putra infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH. 

“Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture. Od 2006. do 2019. godine na psonovu akciza i doprinosa za puteve i autoputeve je prikupljeno oko 5,5 milijardi evra. Danas imamo svega 210 kilometara autoputeva.”, kazao je Blanuša. 

A cestogradnja? Ništa posebno, kao ni protekle godine. 

Početak izgradnje autoputa Banjaluka – Prijedor, koji je jedan od najznačajnijih projekata za bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, je svečano ozvaničen u mjestu Orlovci, 6. novembra. Autoput bi trebalo da bude dug 42 kilometra, a njegova izgradnja koštaće oko 297 miliona eura

Ovaj autoput bit će izgrađen na osnovu koncesionog sporazuma, koji je Vlada RS-a postigla sa kineskom kompanijom Shandong Hi-Speed International

Međutim, javnosti još uvijek nije upoznata sa detaljima koncesionog ugovora koji je dodijeljen kineskoj kompaniji što otvara brojna pitanja.