Srčani udari sve češće pogađaju mlade u BiH, kardiolog savjetuje kako sačuvati zdravlje u 21. vijeku

Svjetski dan srca obilježava se 29. septembra, a na ovaj dan svakako vrijedi ukazati na kardiovaskularne bolesti kao pošast 21. vijeka, koja stvara probleme i bh. populaciji. Stručnjaci upozoravaju da je zabrinjavajuće što srčani udari sve češće pogađaju osobe mlađe životne dobi.

Srčani udar se nalazi među vodećim uzrocima smrti i invaliditeta u svijetu, ali i Bosni i Hercegovini, a među bolestima kardiovaskularnog sistema navode se još i bolesti na centralnom nervnom sistemu, očnom dnu, zatim na nadbubrežnim arterijama te periferiji tijela, odnosno udovima, što dovodi do određenih arterosklerotskih promjena i stvaranja smanjene cirkulacije krvi.

Pošast je ovo 21. vijeka, a godišnje u svijetu od kardiovaksularnih bolesti umre čak 20 miliona ljudi. U neslavnoj statistici je i Bosna i Hercegovina, koja bilježi sve veći broj pacijenata sa ovakvom vrstom dijagnoza, a zabrinjavajuće je da se među njima nalaze i mladi.

“Mi se u posljednje vrijeme susrećemo s porastom broja iznenadnih srčanih smrti kod pacijenata mlađe životne dobi. Trudimo se da u okviru svoje oblasti – interne medicine, odnosno kardiologije, ukažemo građanstvu da periodični pregledi su vrlo bitni u kontekstu preventivnih otkrivanja programa koji bi mogli ugroziti zdravstveno stanje pacijenata”, kaže za Klix.ba načelnik Klinike za interne bolesti u Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli Mirsad Selimović.

Foto: A. K./Klix.ba

Jedno od tih oboljenja, tuzlanski kardiolog navodi urođene kardiomiopatije, odnosno bolesti koje su genetski predodređene kod pojedinih pacijenata.

“Najprostije rečeno, to su pacijenti koji imaju grešku u razvoju te izlaganje enormnim fizičkim naporima u tim trenucima dovode do disfunkcije jednog dijela srca, koji proizvede poremećaj srčanog ritma ili zastoj. Ukoliko bi se to adekvatno tretiralo na mjestu nastanka stanja pacijenti bi preživjeli, ali ukoliko nema profesionalne pomoći, takve osobe nezahvalno završe”, ističe Selimović.

Za sve osobe iznad 40 godina starosti savjetuje se podvrgavanje cjelokupnom kardiološkom pregledu, a onima koji imaju genetske predispozicije savjetuje se da od 20. godine starosti aktivno učestvuju u kontroliranju zdravstvenog statusa.

“Ranije smo imali sistematske preglede za određene oblasti posla, a danas se to sve više svodi na obične ljekarske preglede. Zbog toga imamo neželjene pojave i svoje načine preventivnog djelovanja moramo mijenjati. Samo na takav način možemo poboljšati kvalitet života i spriječiti neželjene posljedice kojima svjedočimo”, naglašava Selimović.

Kada je riječ o faktorima rizika koji dovode do narušavanja zdravlja stanovništva i pojave kardiovaskularnih oboljenja, oni su ustaljeni. Prije svega to je gojaznost do koje dovodi nekontrolisana upotreba hrane, općenito loši životni stilovi, odnosno izostanak fizičke aktivnosti, stres, povišen krvni pritisak, šećerna bolest, ali i određene metaboličke bolesti, poput hipertiroze.

Iako je medicina uznapredovala, građanima iz tuzlanske Klinike za interne bolesti savjetuju preveniranje eventualnih zdravstvenih problema usvajanjem zdravih načina života te uvođenjem zdrave ishrane.

“Teško je mijenjati životne navike. Naši kulinarski recepti su primamljivi, ali mjera je bitna u svemu pa tako i u tome. Potrebno je raditi na svijesti ljudi te ih upoznavati šta znači prekomjeran unos kalorija. Naime, ponekad smatramo da nas enorman unos hrane, određenih masnoća i šećera dovode u benefit, ali to nije istina”, ukazuje Selimović.

Foto: A. K./Klix.ba

On navodi da bi svaka osoba trebala znati svoj približni kalorijski indeks te u okviru njega prilagođavati životne navike.

“Dakle, ne možete vi danas unijeti deset hiljada kalorija, a onda reći kako vas nešto boli i slično. U bazalnom metabolizmu dnevne potrebe su okvirno dvije hiljade kalorija, što organizam troši za vlastite potrebe. U slučaju umjerenog ili teškog napora to se kreće između dodatnih jedne ili dvije hiljade kalorija. Sve ono preko se taloži u organizmu i ukoliko ne vršite fizičku aktivaciju, vremenom dobijate 30 ili 40 kilograma viška”, nastavlja Selimović.

Također, vrlo je važno smanjiti i razinu stresa koji se navodi kao jedan od uzročnika bolesti, a iznimno je bitno i barem pola sata dnevno imati fizičku aktivnost, kao što je šetnja, trčanje ili vožnja biciklom.

I pored činjenice da se skupa s drugim državama okruženja i Bosna i Hercegovina susreće sa dominantnom patologijom bolesti kardiovaskularnog sistema, zbog savremenih metoda liječenja, velika je mogućnost preživljavanja.

“U posljednje vrijeme raduje činjenica da imamo ljekare koji su educirani, prate svjetske smjernice i doprinose značajnom poboljšanju u liječenju kardiovaskularnih pacijenata. Nekada ranije, pacijenti su se liječili simptomatski, s određenim vrstama lijekova, na koje ukoliko dobro ne reaguju, bivaju prepušteni sami sebi. Nove tehnike dovele su do potentnih lijekova uz pomoć kojih pacijenti nemaju tegobe u vidu bolova ili narušavanja općeg statusa”, kaže Selimović.

U Klinici za interne bolesti pri Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli dnevno se pruži okvirno hiljadu i po općih usluga pacijentima. U posljednje vrijeme se bilježi drastičan porast pacijenata starije životne dobi, koja nema adekvatnu skrb djece ili drugih staratelja.

“Nažalost, trend odlaska ljudi iz BiH utječe na to da ovdje ostaje veliki broj ljudi koji su prepušteni sami sebi i nisu zbrinuti na adekvatan način. Nažalost, normalno je da kod tih osoba dolazi do narušavanja zdravstvenog stanja organizma te imamo pacijente koji su u zapuštenom stanju, a koja su teško izlječiva do kraja, kako bismo ih doveli u neke normalne okvire”, ističe Selimović.

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za gotovo polovinu smrti od hroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu. Na značaj očuvanja zdravlja te uvođenja pravilnih životnih stilova, u Klinici za interne bolesti tuzlanskog UKC-a ukazivali su i povodom ovog 29. septembra. Uz adekvatne savjete, građani su imali priliku podvrgnuti se i mjerenju šećera u krvi te krvnog pritiska, uz provjeru lipidnog statusa.

Klix.ba