Špijunski skandal potresa Evropsku uniju: Šta se to dogodilo u Grčkoj?

Skandal sa špijunskim softverom koji potresa Grčku proširio se izvan državnih granica. I Evropski parlament i Evropska komisija aktivno se uključuju u potragu za odgovorima.

Sve veći broj zastupnika u Evropskom parlamentu poziva na istragu i plenarnu raspravu posvećenu tom pitanju, dok izvršna vlast od grčke vlade traži pojašnjenja.

Srž sve većeg spora između Bruxellesa i Atene je vječno pitanje nadležnosti. Institucije EU-a pokušavaju utvrditi krše li rastuće optužbe za špijuniranje pravila o podacima i temeljna prava Unije te predstavljaju li evropski slučaj.

Skandal je izbio krajem jula kada je europarlamentarac Nikos Androulakis otkrio pokušaj hakiranja njegovog mobitela putem Predatora, sistema koji omogućuje ekstrakciju datoteka i nadzor razgovora.

Androulakis je u Evropskom parlamentu od 2014. i obnaša dužnost potpredsjednika pododbora za sigurnost i odbranu. Prošle godine postao je i predsjednik Panhelenskog socijalističkog pokreta (PASOK), treće najveće stranke u grčkom parlamentu.

Pokušaj napada Predatorom otkriven je kada je Androulakis predao svoj lični uređaj službama Evropskog parlamenta, koje sada imaju tehnologiju za otkrivanje špijunskog softvera. Provjera je pokazala da je europarlamentarac primio sumnjivu SMS poruku s poveznicom koja je trebala instalirati Predator na njegov telefon.

Za razliku od Pegasusa, programa koji se koristi protiv političara visokog profila kao što su francuski predsjednik Emmanuel Macron i španski premijer Pedro Sánchez, Predator zahtijeva od svojih meta da otvore vezu kako bi se infiltrirali u njihove uređaje.

Androulakis nije kliknuo na poveznicu, čime je spriječio kibernetički napad.

‘Zakonski, ali politički neprihvatljivo’

Nakon potvrde iz laboratorija u Bruxellesu, europarlamentarka je podnijela tužbu grčkom vrhovnom sudu i optužila vladu premijera Kyriakosa Mitsotakisa da umanjuje ozbiljnost slučaja.

“Otkrivanje ko stoji iza takvih bolesnih postupaka i za koga djeluju nije lična stvar. To je moja demokratska dužnost”, rekao je tada Androulakis.

Vlada inzistira na tome da nikada nije kupila niti koristila špijunski softver Predator, koji je razvio mali start-up Cytrox sa sjedištem u Sjevernoj Makedoniji.

Istraživanje Citizen Laba, renomirane grupe koja je dio Univerziteta u Torontu i specijalizirana za industriju špijunskog softvera, pokazalo je da je Grčka među “vjerovatnim” kupcima Cytroxa, zajedno s Armenijom, Egiptom, Indonezijom, Madagaskarom, Omanom, Saudijskom Arabijom i Srbijom.

Međutim, ono što je vlada priznala bila je tradicionalnija operacija nadzora Androulakisovog telefona, koja je započela u septembru 2021., otprilike u isto vrijeme kada se dogodio pokušaj napada Predatorom.

Prisluškivanje, koje je pokrenula Nacionalna obavještajna služba (poznata kao EYP, u grčkom akronimu), završilo je tri mjeseca kasnije kada je europarlamentarac postao lider PASOK-a.

Kako se skandal produbljivao, opozicione stranke su počele tražiti krivce: Panagiotis Kontoleon, direktor EYP-a, i Grigoris Dimitriadis, glavni sekretar premijerova ureda (ujedno i njegov nećak), podnijeli su ostavke početkom augusta.

“Bila je to pogreška”, rekao je Mitsotakis u govoru emitiranom nekoliko dana nakon ostavki.

EYP je direktno povezan s premijerovim uredom, što je kontroverzna odluka koju je donio sam Mitsotakis kada je došao na vlast, a koja sada privlači više pozornosti nad njegovim autoritetom.

“Nisam znao za [prisluškivanje] i očito, nikad to ne bih dopustio”, rekao je premijer, obećavši da će provesti niz reformi u agenciji.

Mitsotakis je, međutim, ustvrdio da je tromjesečno prisluškivanje obavljeno u skladu sa “slovom zakona”, iako ni on niti bilo koji član njegovog tima nije objasnio razloge operacije protiv europarlamentarke i buduće izborne protukandidatkinje.

Govoreći pred nacionalnim parlamentom na sjednici koju je sazvala SYRIZA, glavna opoziciona stranka, premijer je opisao operaciju EYP-a kao “legalnu, ali politički neprihvatljivu” i pozvao Androulakisa da se žali grčkim i evropskim sudovima kako bi riješio spor.

‘Vrlo diskutabilna’ veza

Otkrića špijunskog softvera brzo su odjeknula Bruxellesom, gdje su pitanja poput kibernetičkih napada, špijunaže i uplitanja u izbore postala glavni prioritet.

Ana Gallego Torres, voditeljica odjela Evropske komisije za pravosuđe i potrošače, poslala je krajem jula pismo Ioannisu Vrailasu, stalnom predstavniku Grčke u EU, s pitanjima vezanim uz pokušaj hakiranja Predatora i operaciju prisluškivanja.

Gallegovo pismo nije objavljeno, ali se dotaklo “moguće međusobne veze između pravila EU-a o zaštiti podataka i okvira nacionalne sigurnosti”, rekao je glasnogovornik.

U svom odgovoru, u koji je Euronews imao uvid, Vrailas je pokušao ublažiti zabrinutost izvršne vlasti i osporiti mišljenje da bi Bruxelles trebao imati riječ o tom pitanju.

“Ni EYP ni policija nisu prihvatili Predator. Prema tome, ne postoji pitanje kršenja pravne stečevine EU-a o zaštiti podataka”, napisao je ambasador, ističući da je istraga incidenta u toku.

“Pitanje spadaju li pitanja postavljena u vašem pismu u djelokrug nadležnosti [Evropske] unije bilo bi u svakom slučaju vrlo diskutabilno.”

Što se tiče tromjesečnog nadzora, Vrailas je objasnio da su, prema grčkom zakonu, svi subjekti obaviješteni kada su nadzirani, a njihove podatke obrađuje vlada. No, istakao je, nedavni zakonski amandman uveo je iznimku od ove obaveze kada se operacija “događa isključivo iz razloga nacionalne sigurnosti”.

Zakon je izmijenjen dok je Thanasis Koukakis, novinar koji istražuje grčke banke i poslovne ljude, pokušavao dobiti službenu potvrdu da je njegov telefon bio pod nadzorom EYP-a 2020. godine. Koukakis je također bio pogođen Predatorom, prema informacijama koje mu je dao Građanski laboratorij.

Obavještajna služba je kasnije potvrdila operaciju protiv Koukakisa, uz slučaj koji uključuje Androulakisa, rekli su izvori Reutersu.

Komisija još uvijek procjenjuje službeni odgovor grčkog predstavnika i prikuplja informacije o potencijalnoj upotrebi Predatora.

Dužnosnici tvrde da se nadležnost Bruxellesa ne može tako lako odbaciti jer je blok već donio zakone koji se odnose na privatnost podataka na razini cijele EU i stoga je stekao zajednički nadzor sa državama članicama.

“Da, nacionalna sigurnost je u nadležnosti države članice”, rekao je glasnogovornik Komisije. “Međutim, kada garantuju nacionalnu sigurnost, države članice moraju primjenjivati ​​relevantno pravo EU-a, uključujući sudsku praksu Evropskog suda pravde.”

Ovo nije prvi put da se izvršnoj vlasti skrene pozornost na prisluškivanje u Grčkoj.

U posljednjem izdanju svog godišnjeg izvješća o vladavini prava, koje prati razvoj po zemljama, Komisija je istaknula slučajeve navodnog nadzora u zemlji, ali samo vezane uz novinare – ne i zakonodavce.

“Napadi i prijetnje novinarima i dalje postoje, a profesionalno okruženje novinara dodatno se pogoršalo”, navodi se u izvještaju, navodeći fizičke napade, arbitražna pritvaranja i neutemeljene kaznene tužbe.

‘U velikoj mjeri evropska kompetencija’

U međuvremenu, u Evropskom parlamentu, Androulakisovom radnom mjestu, neki njegovi kolege imaju borben ton protiv grčke vlade.

Sophie in ‘t Veld, viša nizozemska liberalna zastupnica u Evropskom parlamentu, zalaže se da parlamentarni odbor Pegasus (PEGA), čiji je član, pokrene istragu o skandalu. Odbor je u prošlosti istraživao slučajeve špijunskog softvera u Poljskoj, Španiji i Mađarskoj.

In ‘t Veld nije se složio s pojašnjenjima grčkog ambasadora i rekao je da je ovaj slučaj “uvelike [u] evropskoj nadležnosti” zbog cilja na direktno izabranog evropskog zakonodavca i potencijalnih kršenja GDPR-a, revolucionarnih podataka za blok zakon o zaštiti.

“[Mitsotakis] je okrivio nedostatak političke prosudbe šefa EYP-a, ali kako EYP spada pod direktnu odgovornost premijera, zašto on nije bio svjestan tako visoko političkog prisluškivanja?” napisala je na svom Twitter nalogu.

PEGA-om trenutno predsjeda Jeroen Lenaers, europarlamentarac iz Evropske pučke stranke (EPP) desnog centra, iste političke porodice kao i premijer Mitsotakis.

Odbor bi sljedeće sedmice trebao održati dva saslušanja usredotočena na “špijunski softver protiv građana”. Grčka nije uključena u nacrt dnevnog reda, iako će zastupnici moći pokrenuti to pitanje tokom rasprava.

Upitan može li se sjednica usredotočena na slučaj Androulakis održati kasnije, Lenaersov tim nije imao nikakav komentar ili novost za podijeliti.

Glasnogovornik EPP-a rekao je za Euronews da je na odboru PEGA-e da odluči hoće li istražiti “moguću upotrebu špijunskog softvera od strane grčkih vlasti”. Stranka nije izdala nikakvo saopštenje u kojem se osvrće na suštinu optužbi.

Kuha se daljnji bijes u Androulakisovom socijalističkom taboru.

Gabriele Bischoff, potpredsjednica grupe socijalista i demokrata (S&D), rekla je da bi, osim otvaranja istrage, odbor PEGA trebao organizirati misiju za utvrđivanje činjenica u Grčkoj.

“Nevjerovatno je da EPP pokušava ovo staviti pod tepih, a ne vidi potencijal koji to ima”, rekao je Bischoff u intervjuu za Euronews.

“Apsolutno je bitno da kada se svi vratimo sljedeće sedmice [s ljetne pauze], da to stavimo visoko na dnevni red, a također da EPP ne igra igre ovdje kao što uvijek rade kada su vlade njihove političke stranke uključen.”

Vodstvo S&D-a pozvalo je direktno Roberta Metsolu, predsjednika Evropskog parlamenta, da prekine svoju višesedmičnu šutnju oko skandala s prisluškivanjem i sazove posebnu plenarnu raspravu. (Metsola također pripada grupi EPP-a.)

Socijaliste posebno brine potencijalno kršenje Androulakisovog zastupničkog imuniteta. Prema zakonu EU-a, zastupnici u Evropskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku istrage, pritvaranja ili pravnog postupka zbog mišljenja izraženih u svojoj zakonodavnoj funkciji.

Glasnogovornik Metsole rekao je da predsjednica shvaća optužbe “vrlo ozbiljno” i da njen tim “sarađuje” s grčkim vlastima.

“Metsola je bila ta koja je pokrenula uslugu za pregled mobitela zastupnika u Evropskom parlamentu, još u proljeće”, istaknuo je dužnosnik, referirajući se na provjeru koja je identificirala pokušaj napada Predatora.