Slučaj trudnice iz Hrvatske potresa region: Kakva je praksa u BiH kada je u pitanju abortus?

Slučaj Mirele Čavajde, trudnice iz Hrvatske, kojoj je više zdravstvenih ustanova odbilo izvršiti prekid trudnoće jer beba ima tumor na mozgu, odjeknuo je regionom.

Uz to, pokrenuo je i lavinu pitanja – Kakva je zakonska regulativа kod nas? Zašto je abortus u našoj zemlji još uvijek tabu tema?

Jedinstvenih podataka nema, zdravstvene ustanove se nerado otvaraju kada je o toj temi riječ. Rijetki ljekari koji pristaju da javno govore o tome kažu da je, iako se o njemu glasno ćuti, abortus postao svakodnevica, javlja BHRT.

– Ginekološke ordinacije i sve poliklinike, bolnice i klinike imaju pravo uraditi nasilan prekid trudnoće po želji pacijenta, legalno dozvoljen, bilo u opštoj bilo, u lokalnoj anesteziji, kaže prim. dr Vernes Begović, specijalista ginekologije.

Evidencije o broju prekida trudnoće se vode na nivou entiteta, ali i one su često nepotpune, jer zdravstvene ustanove ne dostavljaju podatke. U odgovoru na naš upit iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske rečeno nam je da je 2020. godine obavljeno ukupno 1410 abortusa.
Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine, evidenciju vodi Zavod za javno zdravstvo, ali do zaključenja ovog priloga, podatke nismo dobili. Zakonima na nivou entiteta je propisano da je abortus dozvoljen do 10. sedmice, dok se kasnije obavljaju samo u izuzetnim okolnostima.

– Prekid trudnoće poslije desete sedmice može se odobriti u slučaju anomalija, bolesti djeteta, bolesti majke, kad imamo neki viši interes nego što je život bebe, tvrdi dr Begović.

Situacija u praksi je takva da, iako postoji pravni osnov koji obvezuje na pružanje besplatne i sigurne zdravstvene usluge, abortus još uvijek nije pod jednakim uslovima dostupan na cijeloj teritoriji BiH. Razlozi za to su višestruki”

Iz nevladinih organizacija smatraju paradoksalnom činjenicu da je abortus tabu tema, dok brojke divljaju.

– Besmisleno je i poražavajuće u modernim demokratskim društvima polemisati o pravu na abortus, ali svjedoci smo da se ovo pravo sve češće dovodi u pitanje, negira i opstruiše, kaže Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Etička dilema, zbog koje brojni bh. ginekolozi nisu pristali da govore o ovoj temi je kažu velika jer se abortus po trenutnom zakonu nakon trećeg mjeseca trudnoće smatra porođajem.

– Postoje komisije, odnosno etički komiteti koji odobravaju da li taj život treba i kako da bude prekinut. Kod nas je vrlo zakonski i medicinski jednostavno rješivo sve to, dodaje dr Begović.

Naši sagovornici ističu da je o ovoj temi neophodno otvoreno razgovarati i da implementacija entitetskih zakona o uslovima, ali i samoj proceduri prekida trudnoće mora biti adekvatnija.