Slovenske firme poslat će vam “detektiva” u kontrolu ako ste na bolovanju

Uprkos sve boljim pokazateljima zaposlenosti, trenutno je stopa nezaposlenosti manja od četiri posto, a mnoge firme traže radnike određenih profila, a izostanak zbog bolesti postaje sve veći problem. Ne samo da to na kraju pada na ramena firme, mnogi koriste prednosti relativno liberalnog sistema i izostaju čak i kada nemaju pravi razlog za to.

Stara izreka kaže da možete biti na bolovanju “ako dobro poznajete doktora, koji vam sve može objasniti“. Vremena se, naravno, mijenjaju, ali vrijeme još nije uspjelo ove običaje i mudrost pomesti pod tepih. Stoga brojke, koje ponekad idu do nevjerovatnih visina, nisu iznenađujuće. U Sloveniji je 2022. godine službeno zabilježeno 1.525.305 slučajeva bolovanja, što znači skoro 22 izgubljena kalendarska dana po zaposlenom u Sloveniji, a prosječno bolovanje je bilo nešto manje od 14 dana. Među ovim slučajevima manje od 40 posto su muškarci, ostatak je zbog odsustva žena, ali zbog uzroka, uključujući brigu o članovima porodice (najčešće bolesnoj djeci), ova brojka je malo iskrivljena.

Prema podacima OECD-a, evropski prosjek je 11,9 dana odsustva po zaposlenom, pa je Slovenija iznad evropskog prosjeka i uporediva sa Latvijom, Belgijom i Slovačkom.

Tako se Slovenija svrstava među zemlje s najvećim brojem izgubljenih radnih dana po zaposlenom, zbog čega slovenska privreda polako počinje biti na strani zvona i sve više rješava probleme na prilično “inovativni” način.

Detektivi više nisu neuobičajeni

Veće slovenska firme sve češće provode laičke provjere bolovanja kod kontrolora ili nadzornika. Međutim, to je nezakonito, upozoravaju iz detektivske sigurnosne agencije, jer prema zakonu o detektivskoj djelatnosti preglede na bolovanju mogu obavljati samo detektivi.

“Protuzakonito je i protivustavno ako vam se na vratima pojavi osoba koja nije detektiv da vas provjeri tokom bolovanja. Poslodavci mogu pratiti ona bolovanja koja su kraća ili duža od 21 dana i sami ih plaćati. Međutim, kada se odluče za takvu kontrolu, brzo se sukobljavaju s pravom na privatnost. Tako se kompanije često odlučuju da angažuju detektive, jer nam zakon dozvoljava da izvršimo inspekciju ili nadzor na osnovu ovlašćenja poslodavca i da dobijemo bolovanje od lekara.”, ističe Bernarda Škrabar Damnjanović , direktorica Detektiv-sigurnosne agencije.

Dakle, samo detektiv sa odgovarajućom licencom može dobiti informacije i postaviti pitanja vezana za bolovanje.

Rezultirajući troškovi su visoki

Jer, naravno, osiguranik ima pravo na naknadu plate za radne dane kada je opravdano odsutan sa posla. U 2021. godini iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ovim radnicima isplaćeno je skoro 500 miliona eura, što predstavlja 1,3 miliona izgubljenih radnih dana, a u 2022. godine više od 700 miliona eura, a na strani privrede ovaj trošak je već završen na milijardu eura.

Odsustvo sa posla zbog bolesti, povrede ili njege ima brojne negativne posljedice i za poslodavca i za firmj, a posebno za zaposlene. Između ostalog, to je poznato kao smanjenje produktivnosti, što dovodi do gubitka prihoda, dodatnih troškova za firmu za zaposlenog koji zamjenjuje odsutnog, povećanog obima posla za ostale zaposlene, gubitka vremena u potrazi za zamjenu i negativnu klimu u kolektivu.

Inače, u Sloveniji je aktivno zaposleno oko 982.000 ljudi i tu se ništa ne mijenja. 83 posto zaposlenih su stalno zaposleni, 12 posto su samozaposleni, dva odsto su studenti, a tri odato su u drugim oblicima rada ili pomoći na porodičnom imanju ili u porodičnom biznisu. Čak 96 posto neaktivnih, njih ukupno 561.000, jednostavno ne želi raditi, pa ni ne traže posao. Od toga četvrtinu čine učenici i studenti, a dvije trećine penzioneri.

Gotovo 570.000 slučajeva odsustva s posla odnosi se na zarazne ili parazitarne bolesti sa prosječnim izostankom od nešto manje od osam dana, a najviše dana odsustva, dobrih 83 posto, odnosi se na takozvane neoplazme (tumorske bolesti). Povrede uzrokuju u prosjeku oko 60 dana odsustva, a visoki su i mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, sa prosječnim trajanjem od 57 dana.

Među češćim, oko 260.000 slučajeva, bolovanje se odnosi na brigu o bolesnom članu porodice, uz nešto manje od pet dana prosječnog odsustva.

Koje su grane industrije najviše pogođene

Bolovanjem su najviše pogođene proizvodne djelatnosti, čak 370.000 slučajeva. Sa 200.000 slučajeva, obrazovanje se izdvaja sa skoro deset dana prosječnog odsustva. Najduža prosječna odsustva su u poljoprivredi i šumarstvu (37 dana), građevinarstvu (23 dana), rudarstvu (22 dana) i ugostiteljstvu (18 dana).

Među najčešćim razlozima su bolesti, više od polovine svih slučajeva, sa 16 dana odsustva, već pomenuta briga o članu porodice, a bio je i veliki broj izolacija, više od 350.000 slučajeva u 2022. godini.

Zanimljivo je da je 2022. godine bilo 17.700 slučajeva povreda na radu, a 50.000 povreda van rada. Prva je izazvala 49 dana bolovanja, a druga 43 dana.

Bolnička njega nije jeftina, čak ni za pojedinca

Svaki izgubljeni dan čekajući saslušanje također se osjeća u džepu. Inače, naknada za bolovanje ne može biti veća od plate koju bi osiguranik primao da normalno radi, ali ne može biti niža od 60 posto minimalne zarade.

Osiguravajuća kuća Triglav napisala je da za bolovanje koje traje do 90 dana i uzrokovano je bolešću, dio osnovice primanja iznosi 80 posto plate. U slučaju povrede na radu ona je 100 posto, ali samo 70 posto van posla.Brza računica pokazuje da neko ko je na bolovanju 15 radnih dana i ima neto platu od 1.086 eura, prima naknadu od 760 eura. Tako će biti u minusu za 325 eura. Po ovoj logici, zaista se ne isplati razboljeti se ili povrijediti.