Slovenske autoceste pune su grafita “hur” i “murto”, evo šta to znači

Vozite li se slovenskim autocestama, sigurno ste primijetili grafite i natpise “hur” i “murto” koje možete vidjeti praktički svakih nekoliko kilometara. Pojavljuju se posvuda, ali često i na prilično nedostupnim mjestima, poput nadvožnjaka autocesta, podvožnjaka… Šta znače te dvije riječi i tko stoji iza njih?

Iz Darsa, državne tvrtke koja upravlja slovenskim autocestama, potvrđuju da je sve više slika, simbola i grafita na infrastrukturi autocesta. “Primjećujemo da su grafiteri sve drskiji, a grafiti se pojavljuju i na teže dostupnim mjestima, no to ih ne odvraća od njihovih akcija”, navode.

Osim toga, takvo ponašanje može biti i opasno, upozoravaju i iz policije. Zabranjeno je hodanje i zadržavanje na autocesti i izuzetno opasno, kako za pješake tako i za vozače, stoga se očevicima savjetuje da takvo ponašanje odmah prijave policiji, piše N1 Slovenija.

Šta uopće znače riječi “hur” i “murto” i tko stoji iza njih?

Riječi “hur” i “murto” su stilizirani potpisi, logotipi i oznake kreatora. To je jedna od primarnih formi iz koje grafiti u osnovi proizlaze, objašnjava Gregor Purgaj, koji je nekada bio dio svijeta grafita. Autori svoje oznake ispisuju brzo i posvuda, kaže.

O tome u svojoj knjizi Grafiti v Ljubljani piše i Helena Konda, koja se bavi istraživanjem grafita u glavnom gradu Slovenije. “Cilj grafitera je ostaviti svoj trag na što više lokacija u gradu. Obično izaberu nekoliko aliasa za svoje kreacije i potpisuju se njima. Time stvaraju dojam da grafitera u gradu ima više nego što ih stvarno ima.”

Prema riječima Purgaja, oznaka ne nosi nikakvu poruku i ne predstavlja nikakav stil grafita. Svrha je privući što veću pozornost na što više lokacija u gradu, državi, možda i na različitim kontinentima.

Državna firma koja upravlja autocestama: To je opasno, utječe na promet

U Darsu smatraju da su zapisi na cestovnoj infrastrukturi zabrinjavajući te da utječu na promet i sigurnost, pa su ih kao operater dužni ukloniti. “S obzirom na sve veći broj vozila na našim autocestama i brzim cestama, apsolutno je nepotrebno da grafiti dodatno ograničavaju koncentraciju vozača”, napominju.

Prema njihovim riječima, uklanjanje grafita s raznih podloga zahtjeva dosta specifično znanje i iskustvo, a ni troškovi čišćenja nisu zanemarivi. Nisu naveli koliko košta čišćenje grafita, a dodaju da se oni vrlo često vrate nakon uklanjanja.

U Darsu sada planiraju u idućih nekoliko tjedana ukloniti većinu grafita, a uz to najavljuju i sastanak s policijom. “Također ćemo proučiti mogućnost oblaganja površina portala folijom, što će nam omogućiti lakše uklanjanje grafita ako se ponovno pojave”, navode.

Sličnu foliju već neko vrijeme koriste i Slovenske željeznice jer su vlakovi česta meta grafitera. Kreatorima grafita koji koriste cestovnu infrastrukturu kao svoje platno iz Darsa poručuju da će prekršaje prijavljivati ​​i izdavati račune za čišćenje. “Pozivamo crtače grafita da odaberu dopuštena mjesta za ispisivanje grafita”, napisali su.

Inače, takvo postupanje, kako objašnjava Policijska uprava Ljubljana, predstavlja element prekršaja prema Zakonu o zaštiti javnog reda i mira. Kazna? Nešto više od 200 eura.