Slovenska privreda tražila radnike, a dobila je ljude iz Bosne i Hercegovine

Situacija u kojoj se svijet prošle godine iznenada našao, a koju je uzrokovao novi Corona virus i bolesti uzrokovane njime, donijela je sa sobom različitu vrstu izazova. Jedan od izazova koji je posebno došao u centar pažnje je ograničavanje ili potpuno ukidanje određenih ljudskih prava, zaradi zaštite stanovništva od zarazne i opasne bolesti.

Piše: Dinko Rizvić

U cijelom svijetu vlade su počele uvoditi do tada nezapamćene mjere i ograničenja. Najviše se to ogledalo u tome da su ograničavane slobode kretanja, sloboda okupljanja, sloboda poduzetničkih aktivnosti, pa čak u nekim slučajevima i sloboda govora je bila ograničavana. Ovo naravno, kao ni virus, nije moglo zaobići ni Republiku Sloveniju.

Zabrana kretanja između regija i općina, policijski sat, zabrana rada, zabrana sastajanja i tako dalje, sve su to mjere koje je vlada donijela sa određenim ciljem a koje su u javnosti prihvatane dosta različito. Neki su tvrdili da je to neophodno da bi se spriječilo širenje bolesti i spasili ljudski životi, međutim s druge strane neki takvu vrstu ograničenja nisu uspjeli prihvatiti kao opravdanu.

Međutim tema ovog teksta ipak će biti usko vezana za fenomen koji primjećujemo vrlo često, a koji se posebno pokazao problematičnim u doba Corona virusa, a to je vrlo loš i nezavidan položaj ljudi koji porijeklo vode iz Bosne i Hercegovine, a u Sloveniji žive stalno ili privremeno zaradi posla studija ili drugih aktivnosti.

Prije svega, treba napomenuti da ljudi porijeklom iz BiH, kao ni ostali koji su porijeklom iz bivše Jugoslavije, u Sloveniji ne uživaju status nacionalnih manjina. To znači da su izostavljeni iz mnogih prava koja nacionalnim manjinama pruža Evropska konvencija o pravima nacionalnih manjina. Oni svoja prava ostvaruju individualno, te bi u tom pogledu obzirom da im ustav to garantuje svoja prava trebali ostvarivati individualno, i pred zakonom bi trebali biti jednaki kao i svi ostali. Međutim to u praksi nije uvijek slučaj, što se naravno pokazalo kod donošenja epidemioloških mjera.

U ovom tekstu navest ćemo nekoliko vladinih mjera koje možemo posmatrati krajnje diskriminatorskim i nedopustivim u jednoj demokratskoj državi. Pokušat ćemo dati jednu sveobuhvatnu sliku tog problema. Vlada Republike Slovenijeje 17. jula donijela odluku da svi ljudi koji dolaze iz zemalja koje se nalaze na crvenoj listi sa vrlo lošom epidemiološkom situacijom moraju u 14.dnevni karantin, uz nekoliko izuzetaka. Ovakva odluka ne bi bila uopšte čudna jer je cilj bio da virus ne ulazi izvana u Republiku Sloveniju.

Međutim postoji jedna stvar koja je u ovoj odluci ipak sporna, a to je da od tog 17 jula pa sve do kraja septembra nije postojao niti jedan mogući način da se karantena izbjegne sa negativnim testom na Corona virus. Ako uzmemo u obzir da su tada većina ili gotovo sve države EU I Šengenskog područja bile na zelenoj listi iako je u nekima situacija bila dosta kritičnija nego u BiH, te da je to bilo vrijeme godišnjih odmora možemo vrlo lako zaključiti da je cilj bio pod svaku cijenu spriječiti samo određene kategorije ljudi da svoje godišnje odmore provedu sa svojom užom porodicom i djecom.

Napominjem da je u to vrijeme Slovenija bila jedina država EU koja nije dozvoljavala ulaz bez karantene sa negativnim testom iako za to nije bilo nijednog naučnog razloga. Nakon toga dolazi olakšanje, a to je da od 23. septembra 2020. godine odlazak u zemlje koje su na crvenoj epidemiološkoj listi moguć je na 72 sata kako bi se održao kontakt sa bliskim članovima porodice. Ljudi koji već nekoliko mjeseci nisu vidjeli svoje supružnike, roditelje i djecu ovu olakšicu koriste u vrlo velikom obimu.

U slovenskoj javnosti se stvara slika da oni turistički putuju i time namjerno loše utiču na epidemiološku situaciju u Sloveniji, međutim to nisu nikakva turistička putovanja već se radi o najobičnijim kontaktima sa svojim najbližima, zapravo ono što stanovnici Slovenije imaju svaki dan.

Dolaskom drugog vala korona virusa, i pooštravanjemmjera samo je bilo pitanje trenutka akda će ova olakšica biti ukinuta. I doista krajem oktobra Vlada Republike Slovenije ukida ovu olakšicu i ostavlja mogućnost da istu koriste samo ljudi koji posjećuju porodice na području EU ili Šengenskog područja. Ovdje postavljamo jedno vrlo logično pitanje?

Na koji način su porodice koje žive na području EU i Šengena važnije od onih koje žive na području takozvanih trećih zemalja. Zašto neko može posjetiti svoje dijete koje živi u Austriji ili Švicarskoj, a onaj čije dijete živi u Bosni i Hercegovini to ne može učiniti pod jednakim uslovima. Po mom mišljenju odgovor na ovo pitanje je vrlo jasan.

sRadi se o diskriminaciji ljudi po osnovu porijekla i nacionalne pripadnosti. Slijedeća odluka koju je Slovenska vlada sa premierom Janšom na čelu donijela, a koju isto tako smatram neutemeljenom i diskriminatorskom je odluka o nepriznavanju PCR testova iz takozvanih trećih zemalja. Odluka je donesena na dopisnoj sjednici Vlade održanoj u četvrtak 24. decembar 2020. godine. Razlog je bio vjerovatno to što je veliki broj ljudi odlučio praznike uživati sa svojim porodicama.

Testove i labaratorije iz trećih zemalja Nacionalni institut za zdravlje je ocjenio kao prihvatljive ali je vlada svojom odlukom vjerovatno željela kazniti neposlušne koji su odlučili praznike provesti sa porodicama i po povratku uraditi test i na taj način izbjeći karantin ali i zaštititi svoje sugrađane. Druga odluka koja je posebno zabrinjavajuća i za koju smatram da je pored toga što je diskriminatorska, ona također i jedna vrsta udara na ljudsko dostojanstvo. To je odluka da karantenu peti dan sa negativnim testom mogu prekinuti samo državljani Slovenije.

Svi oni koji su u Sloveniju ušli iz takozvanih trećih zemalja, morali su ostati u karanteni punih deset dana, što je nekima donijelo i nepopravljivu i nepotrebnu ekonomsku štetu. Ono što je sigurno da građani BiH koji žive i rade u Sloveniji, treba da uživaju jednaka prava kao i svi ostali na području Slovenije. Diskriminacija po osnovu porjekla u Republici Sloveniji je vrlo kompleksno pitanje, ali ljudi ni pod kakvim okolnostima ne bi smjeli biti diskriminisani na jedan ovakav ili sličan način.

Javno ponižavajuće i konstantno. Slovenska vlada trebala bi u budućim odlukama ipak trebala voditi računa o tome da su to lojalni građani, koji svoje radne i druge obaveze izvršavaju odgovorno i pravovremeno i na taj način uveliko doprinose slovenskom društvu. Ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine također su vrlo bitni i za slovensku privredu. Ali i pored svega toga, i da okolnosti nisu takve i da vrijeme nije takvo kakvo jeste, prema njima se treba pristupati na način da se tu ipak radi o ljudima. Slovenska privreda jeste tražila radnike.

Ali Slovenija je dobila ljude – prenosi GPMaljevac