Slovenija jedina zemlja u Evropi s potpunom zabranom dronova

Tehnologija bespilotnih letjelica (dronova) u svijetu posljednjih se godina snažno razvija. Manje je poznato da se prvi let bespilotne letjelice dogodio još daleke 1917. godine u Velikoj Britaniji.

Naime, prve letjelice bez pilota razvijene su u Britaniji i SAD-u tokom Prvog svjetskog rata. Britanski Aerial Target, mali radio-kontrolirani zrakoplov, prvi je put testiran u martu 1917. godine, dok je američki zračni torpedo poznat kao Kettering Bug prvi put poletio u oktobru 1918. godine. Iako su oba pokazala obećanja u letačkim testovima, niti jedan od njih nije operativno korišten tokom rata, piše Mreža.bug.hr.

Prema Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo, broj patenata za tehnologiju bespilotnih letjelica brzo raste, porastao je za 34% sa 7.076 u 2017. na 9.485 samo u 2018. godini.

Snažan tehnološki razvoj tehnologije ne prati zakonodavstvo koje reguliše to područje. Nema niti pokušaja utvrđivanja nekog međunarodnog zakonodavstva pa preostaje vidjeti kako se regulacija korištenja bespilotnih letjelica razlikuje od zemlje do zemlje širom svijeta.

Surfshark je analizirao zakonodavstvo 210 zemalja u svijetu. Korišteni su izvori kao što su UAV Coach, RAND Corporation, UAV Systems International i Kongresna knjižnica (Library of Congress US). Najmanje 143 zemlje u svijetu donijele neki oblik regulacije bespilotnih letjelica. Zakoni su od potpune zabrane tehnologije do relativno neograničenog korištenja, ali većina zakonodavstava usredotočuje se na precizna pravila korištenja bespilotnih letjelica.

Prema nacionalnim zakonodavstvima za bespilotne letjelice zemlje se mogu podjeliti u šest grupa: zemlje potpune zabrane, zemlje u kojima je dopušteno korištenje bespilotnih letjelica u potpuno ograničenim okolnostima, zemlje u kojima je dozvoljeno korištenje bespilotnih letjelica samo u vidokrugu osobe koja s njima upravlja, zemlje u kojima su dopušteni ograničeno korištenje bespilotnih letjelica izvan vidokruga osoba koja s njima upravljaju, zemlje neograničene upotrebe i zemlje bez ikakvog zakona o korištenju bespilotnih letjelica.

Dok su neke države, poput Kube, Iraka, Irana i Kuvajta, izričito zabranile upotrebu bespilotnih letjelica, druge su donijele zakone koji omogućavaju eksperimentalniju upotrebu tehnologije.

Na svakom kontinentu, barem jedna država dopušta korištenje bespilotnih letjelica izvan vidnog polja osoba koja s njima upravljaju.

Evropa ima najliberalnije propise o bespilotnim letjelicama u uporedbi s drugim kontinentima. 27% evropskih zemalja dopuštaju neograničeno korištenje bespilotnih letjelica, Globalni je prosjek 18%. Evropa je i kontinent s najviše preporuka u nacionalnim zakonodavstvima za korištenje bespilotnih letjelica.

U trećini zemalja Sjeverne Amerike uglavnom je dopušteno ograničeno korištene bespilotnih letjelica izvan vidokruga osoba koje s njima upravljaju što je iznad globalnog prosjeka od 22% Takva regulativa povezuje se s nastojanjima kompanija poput Amazona, Walmarta i DHL-a koje istražuju načine za ugradnju bespilotnih letjelica u svoju dostavnu infrastrukturu i razvijaju metode za slanje lakih paketa na kratke udaljenosti.

67% zemalja u Južnoj Americi dopušta korištenje bespilotnih letjelica samo u vidokrugu osobe koja njome upravlja što je najveći prosjek u odnosu na druge kontinente. Nijedna država Južne Amerike nema direktne zabrane bespilotnih letjelica ali samo Gvajana dopušta letove izvan vidokruga osobe koja upravlja bespilotnom letjelicom.

Na području Bliskog Istoka i Srednje Azije čak 21% zemalja ima direktnu zabranu bespilotnih letjelica, globalni je prosjek 11%. U cijeloj Aziji 15% azijskih zemalja ima takvu zabranu, daleko više od globalnog prosjeka od 8%. Vrlo mali broj zemalja ima mogućnost korištenja bespilotnih letjelica izvan vidokruga osoba koja njime upravljaju. U Japanu je to dopušteno samo za vladine organizacije.

Čak 56% zemalja u Okeaniji nema nikakve zakone o bespilotnim letjelicama. Više od polovice zemalja Afrike nema zakone o bespilotnim letjelicama. Od zemalja koje imaju zakonodavstvo 21% ima potpunu zabranu te tehnologije, a 13% dozvoljava korištenje samo u ograničenim uslovima, piše Mreža.bug.hr.