Slijedi dalji udar po džepovima građana – šta država treba hitno uraditi?

Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini iz mjeseca u mjesec značajno rastu.

Aktulena cijena litre ulja, koju bilježimo u oktobru, zavisno od proizvođača, ali i prodavca je od 3,10 KM do 4,40 KM udara po džepu svakog u Bosni i Hercegovini, a posebno penzionera.

Odeš u granap, kupiš za 10 do 20 KM i ništa ne doneseš za ručak

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine potrošačke cijene u avgustu 2021. godine, prosječno su porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Poredeći sa cijenama u istom mjesecu 2020. godine , cijene su porasle za 2,4 posto.

Cijena kilograma hljeba u augustu ove godine u Federaciji BiH iznosila je 2,50, a u Republici Srpskoj 2,30 KM, dok je u istom mjesecu prošle godine u FBiH iznosila 2,40, a u RS-u 2,20 KM.

Fatima iz Sarajeva ističe da su danas cijene mnogo veće nego prethodnih godina.

“Odeš u granap. Kupiš za 10-20 KM, i ništa ne doneseš za ručak. Sve je poskupilo, još ko ima djecu. Ja sam sama i opet jedva pokrijem troškove. Da mi nije djece, ne bih zaista mogla. Djeca mi pomognu. Vidim onaj se žali, ovaj se žali. Poskupilo ovo, ono… Uzmeš koliko možeš i šutiš. Ne rasipamo se”, rekla je Fatima.

Penzionerka Amra također napominje da je sve poskupilo posljednjih mjeseci, a posebno osnovne životne namirnice:

“Poskupilo je sve. Najviše ulje, piletina, ma sve. Teško je, pogotovo nama penzionerima.”

Gorivo, gas, električna energija…..

Istorijski skok cijene litre goriva u Hrvatskoj početkom ove sedmice zabrinuo je i građana Bosne i Hercegovine, gdje je trenutno cijena goriva još najniža.

Cijene goriva u ostalim republikama su sljedeće:

Srbija: 161,900 ESD- 95BMB ( 1,38 EUR ), 172,400 RSD- 98BMB

Slovenija: 1,30 EUR- 95BMB , 1,49 EUR-98BMB, 1,39EUR Dizel.

Crna Gora: 1,39 EUR- 95BMB, 1,39 EUR- 98BMB, 1,24 EU- Dizel

Sjeverna Makedonija: 1,39 EUR-95BMB, 1,39-98BMB, 1,02EUR – Dizel

Izvor: https://www.amzs.si/na-poti/cene-goriv-po-evropi

Međutim, pitanje je do kada će gorivo u Bosini i Hercegovini biti najjeftinije u regiji.

Samo za šest dana 447 zahtjeva iz benzinski pumpi o promjeni cijena

U Federalno ministarstvo trgovine od 1. oktobra, samo za šest dana, stiglo je više od 447 obavijesti o promjeni cijena i marži koje su dostavile benzinske pumpe, a sve one se odnose na povećanje cijene benzina i dizela.

Kad je riječ o električnoj energiji, u ponedjeljak će biti održan sastanak ministra energije rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić, direktor Elekroprivrede BiH Admir Andelija i predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović povodom najavljenog povećanja cijene električne energije za 120 posto.

Poručeno je da se poskupljenje ne odnosi na građane već na privredna društva!

Šta država BiH treba hitno uraditi kako bi pomogla građanima?

Komentar za trenutni trend rasta cijena u regiji te šta nas može očekivati N1 je dobio od makroekonomskog analitičara, Faruka Hadžića.

Bosna i Hercegovina je mala i otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane i životnih namirnica iz inostranstva, rekao nam je Hadžić.

„Mjere stranih vlada, koje su tokom trajanja pandemije COVID-19 štampale veće količine novca kako bi pomogle privredi, dovele su do inflacije i generalno rasta cijena hrane i namirnica, gdje mi kao država ne možemo uticati na cijene i nažalost, možemo ih samo prihvatiti. Razlog zbog čega se povećanje cijena znatno osjeti na budžet građana jeste što imamo nizak životni standard“, istakao je ovaj ekonomski analitičar za N1.

Makroekonomista Hadžić poručuje šta promptno država BiH može učiniti u narednom periodu, kako bi pomogla građanima koji su u panici zbog rasta cijena koji nas definitivno očekuje.

„Država ima nekoliko mehanizama kojima može uticati indirektno kroz smanjenje poreza na rad ili čak potrošnju, jer putem rasta cijena, povećava se i osnovica za oporezivanje, što se vidi i ove godine u naplati javnih prihoda koji rastu kao posljedica jednim dijelom i rasta cijena. Ukoliko država želi pomoći građanima, onda bi trebala smanjiti poreze i doprinose na plate, gdje bi se smanjenje usmjerilo na povećanje neto plate radnika, dok za penzionere treba uskladiti rast penzija sa rastom troškova života, umjesto sa rastom opšteg indeksa cijena, jer u njega ulazi dosta proizvoda koji “obaraju” vrijednost indeksa, a time i mogućnost za povećanje penzija zbog stalnog rasta cijena životnih namirnica”, istakao je za N1 makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.