Slaviša Ćeranić: Da se ne kupuje voda, ne bi se uvozila

Gost Špice Televizije Sarajevo bio je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH. Razgovarali smo o uvozu/izvozu u prvih šest mjeseci, vanjskotrgovinskim partnerima, omjeru uvezenih i izvezenih roba u našoj državi i drugim ekonomskim temama.

– Dobro bi bilo da nismo navikli na taj jaz, spoljnotrgovinski deficit u robnoj razmjeni između BiH i svijeta, no to se dešava u zadnjih 15-20 godina, a razlozi su brojni. Prema podacima koje imamo, uz posljednjih osam mjeseci, taj jaz se i dalje produbljuje, ali nije toliko alarmantna situacija u odnosu na to kakva je bila na početku godine – istakao je Slaviša Ćeranić.

– Prema tim podacima, ukupna razmjena BiH za prvih osam mjeseci ove godine iznosi nekih 30,1 milijardu konvertibilnih maraka i što se tiče razmjena ona je otprilike na istom nivou kao što je bila i prethodne godine. Međutim, imamo problem gdje dolazi do pada izvoza, tako da od tog broja izvoz iznosi nekih 10, 8 milijardi KM i on je za 6,3 % manji u odnosu na referentni period protekle godine. Uvoz iznosi nekih 19, 3 milijarde KM, te je za 3, 6 % veći u odnosu na prethodnu godinu – pojašnjava Ćeranić.

– Kada pričamo o pokrivenosti uvoza izvozom i tu je također došlo do smanjenja – dodaje Ćeranić.

Evo šta kaže kada je u pitanju uvoz vode u našoj državi.

–Voda je jedan od najeklatantnijih primjera spoljnotrgovinskog deficita i nekih roba koje mi imamo, a i dalje ih uvozimo. Tu prije svega moramo poći od nas samih, da tržište ne troši tu vodu, ona se apsulutno ne bi uvozila. Kad kupujemo dakle neki proizvod, trebamo gledati šta kupujemo. Nedavno sam pročitao da u pogledu kvaliteta, te vode nisu apsulutno ništa kvalitetnije, čak šta više, no mi moramo biti svjesni činjenice da je BiH potpisnica raznih sporazuma o međunarodnoj trgovini koji definišu liberalizaciju trgovine, tako da mi moramo poći od nas samih, a i što se tiče samog tržišta, nemamo mehanizme kako da taj debalans dovedemo u neku ravnotežu. Trebamo biti svjesni činjenice i da se radi o kompenzatornim plaćanjima – pojašnjava Ćeranić.

Dodaje da je jedini način da doprinesemo smanjenju ovog jaza, kupovina domaćih proizvoda.