Skoro 30 godina nakon rata: U BiH još oko 170 hiljada mina koje ugrožavaju oko 500.000 građana

U Bosni i Hercegovini veličina sumnjive opasne površine na mine zaostale iz rata, u ovoj godini iznosi 838,29 km2 ili 1,63 posto u odnosu na ukupnu površinu. Podaci su ovo iz izvještaja Centra za uklanjanje mina (BHMAC) koji će se uskoro naći pred Vijećem ministara BiH, a u koji je Raport imao uvid. Prema procjenama Centra i Oružanih snaga BiH, na području za koje se sumnja da je zagađeno minama živi više od 500.000 stanovnika, što našu zemlju i skoro 30 godina nakon rata svrstava u jednu od minski najugroženijih u Evropi i u svijetu.

Od mina nakon rata stradalo čak 251 dijete

Od 1992. godine, od mina i drugih eksplozivnih sredstava u Bosni i Hercegovini je stradalo 8.471 osoba. Tokom rata stradale su 6.690 osobe, dok je poslije rata stradala 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno.

Među ukupno stradalima u poslijeratnom periodu, čak je 251 dijete, a prilikom opasnog i odgovornog posla deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega njih 53 smrtno.

Prošle godine je pronađeno i uništeno ukupno oko 1.500 mina i drugih eksplozivnih sredstava i kasetne municije, međutim prema procjenama Centra za uklanjanje mina pretpostavlja se da površine u BiH zagađuje još čak 170. 657 mina!

“Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u Bosni i Hercegovini od 1996. godine zaključno sa 2023. godinom vraćena je na sigurno korištenje površina od 3.343 km2, a pronađeno i uništeno ukupno 75.232 protupješadijskih mina, 8.813 protutenkovskih mina i 71.125 komada eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR)”, navodi se u izvještaju Centra za uklanjanje mina BiH.

Na poslovima deminiranja u BiH u 2023. godini bile su akreditirane 24 organizacije, od čega 10 komercijalnih organizacija, devet nevladinih i pet vladinih organizacija, među kojima su Oružane snage BiH i entitetske uprave civilne zaštite, civilna zaštita kao i civilna zaštita Brčko distrikta.

U tim organizacijama angažirano je 1.048 lica koja posjeduju akreditaciju za obavljanje poslova protuminskog djelovanja i ovlaštenje za rad, a među kojima je oko 624 deminera i 104 medicinara.

Nedovoljna briga vlasti o deminerima i žrtvama mina

Na akcije deminiranja u BiH u 2023.godini utrošeno je oko 30,4 miliona KM, od čega su bh. institucije izdvojile oko 18, a donatori oko 12 miliona KM.

Uprkos tome što demineri rade izuzetno opasan i odgovoran posao i skoro 30 godina nakon rata, vlasti im nisu osigurale uvjete rada kakve bi trebali imati srazmjerno opasnosti posla koji obavljaju.

Sličan odnos je i prema preživjelim žrtvama mina u BiH o čijem se osnaživanju i integraciji u društvo vlast ne vodi dovoljno računa.

Iako je 2018. godine formirano Koordinaciono tijelo BiH za pomoć žrtvama mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, kao stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva civilnih poslova BiH čiji zadatak je koordinacija sa svim organizacijama i institucijama uključenim u pomoć žrtvama od mina, tokom 2022. godine tom tijelu je istekao mandat i do danas nisu imenovani njegovi novi članovi.