Škole sve praznije: 50.000 đaka manje upisano

U Bosni i Hercegovini školske učionice su sve praznije, a broj učenika iz godine u godinu opada. Tako zvanični podaci pokazuju drastičan pad broja upisanih učenika u srednjim školama.

Školsko zvono na nastavu poziva sve manje učenika. Tako je prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine upisano skoro 50 hiljada srednjoškolaca manje, nego prije 10 godina.

U školskoj 2023/2024. godini u srednje škole upisano je manje od 108 hiljada učenika, dok je u školsku 2013/2014. godinu upisano čak 156 hiljada srednjoškolaca.

Drastičan pad broja učenika od preko 30 odsto, u periodu od samo 10 godina, doveo je do toga da je BiH ostala bez skoro 2 hiljade odjeljenja. Negativan priraštaj i odseljavanje – osnovni su uzroci.

“Ako smo mi u tom periodu odnosno neki period prije toga imali smanjeno rađanje svakako da će to uticati naročito ako imamo da na umanjen broj živorođenih utiče negativan migracioni saldo najčešće ta djeca kroz spajanje porodica ili odlazak kompletnih porodica u inostranstvo prosto učestvuju u tom negativnom migracionom saldu i na tako istanjenu piramidu živorođenih negativno utiče emigracija”, kaže demograf Aleksandar Čavić za BN.

Situacija je alarmantna, hitne akcije su neophodne, kaže struka, međutim političari godinama nisu uspjeli da krenu sa adekvatnim mjerama.

“Zašto dolazi do toga? Prije svega nestabilna socioekonomska situacija, neadekvatan obrazovni sistem, neadekvatna socijalna politika, neadekvatna demografska politika.. Sve su to faktori, koji sigurno utiču na to da se građani potraže sigurnost van granica ove zemlje”, smatra sociolog Mirjana Čeko.

Pored ovih faktora, umjesto mjera koje ne provode, vladajući političari rade suprotno: dizanjem tenzija, građane tjeraju iz Bosne i Hercegovine, kao što se i sada dešava.

“Ja ne ulazim u to koliko je ozbiljna situacija to je kompleksna tema, ali ono što želim da naglasim da to konstantno stanje neizvjesnosti i nesigurnosti zaista negdje utiče na to da se ljudi odluče da napuste ove prostore i potraže bolje životne uslove i veću sigurnost na nekom drugom mjestu”, kaže Čeko.

Ključni resursi za razvijanje svakog društva su ljudi i nauka. Oni su međutim u posljednjim godinama uvijek bili iza političkih, pa čak i ličnih interesa onih koji upravljaju procesima. Tako je ovakvo stanje samo posljedica nebrige vlasti za sopstvene građane.