“Sjedi narode, šuti, pokrij se dekama i čekaj proljeće”: Ima li dovoljno peleta za domaće potrošače?

“Tona peleta preko 700 maraka. Struja ode gore čim zahladi. Ima da pomremo od zime. Ali važno je da se ne puca jelde? Sjedi narode šuti, pokrij se dekama i čekaj proljeće”, poručuju zabrinuti građani nakon što cijene peleta, ali i ostalog ogrijeva rastu iz dana u dan.

Ono što ne bi trebalo brinuti građane jeste količina peleta kojom raspolažu peletari u našoj državi. Peleta ima dovoljno da se podmiri tržište, ali visoke cijene brinu i nisu opravdane.

“Građani očigledno imaju razloga za zabrinutost zato što imamo enormno visoke cijene ogrijeva. Ne znam koliko su opravdane, posebno kada je u pitanju pelet koji već prelazi cijenu preko 600 KM. To je cijena kojoj mi u Privrednoj komori i drugim privrednim asocijacijama nismo našli opravdanje. Očigledno se dešava nešto između cijene sirovine, energenata, utroška rada  i cijena krajnjeg proizvoda peleta. Nekako nam se ne poklapaju u kalkulaciju u smislu da je to opravdano da cijena ide preko 600KM plus PDV. Očigledno bi se ovdje trebala uraditi jedna dublja analiza da se zbilja vidi cijena cijeneći i proizvođače peleta koji zbilja ne mogu raditi sa gubitkom”, kazao je za Akta.ba Mirsad Hubanić sekretar Udruženja šumarstva, prerade drveta i grafičke djelatnosti.

Iz Privredne komora RS-a ističu da je trenutno proizvodnja više nego tri puta veća u odnosu na potražnju i potrošnju na domaćem tržištu. 

“Do sada se domaća potrošnja kretala u procentu od 25% do 30% ukupne prozvodnje peleta, ali treba imati u vidu da se podaci mijenjaju zbog povećanog broja domaćinstava koja za proizvodnju toplotne energije prelaze na peći koje sagorijevaju pelet”, naglasio je Lazo Šinik, sekretara Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore Republike Srpske.

“Vidjela sam članak o peletu. Samo da naglasim da smo kupili pelet i da smo tonu platili 750KM što je za svaku osudu. Pelet je kupljen u Fojnici. Nakon kupovine dobila sam informaciju da Srpcu moguće naći pelet po cijeni od 750KM. Jako sam bijesna na proizvođače peleta”, pisala nam je zabrinuta čitateljka Azra.

Ne prodaju pelet jer čekaju izvoz?

Posljednih nekoliko dana u javnosti se pojavila informacija da proizvođači peleta skladište pelet kako bi ga mogli izvoziti po mnogo većim cijenama u EU.

“Čekaju svi da poskupi na 1000…nigdje peleta nema u TK.”

“Nema tu nikakvih gubitaka. Ovo je čista ucjena proizvođača peleta. Ucjenjuju svoje kupce. Sramno!!! A država im u tome pomaže. Fuuuj!”, komentarišu čitatelji.

Pojedini građani još uvijek čekaju na isporuku, iako su pelet davno naručili. Iz Privredne komora RS su nam kazali da su proizvođači peleta zainteresovani da podmire potrebe domaćih kupaca, jer su svjesni da mogu izazvati sankcije.

“U Republici Srpskoj većina proizvođača peleta je zainteresovana da podmiruje potrebe domaćih potošača peletom po pistupačnijim cijenama u odnosu na cijene koje su trenutno isforsirane na tržištu Evropske unije zbog premećaja u lancima snabdijevanja energentima prouzrokovanog ratom u Ukrajini. Proizvođači peleta su svjesni da ako ne podmiruju potrebe domaćih potrošača u tom slučaju rizikuju da će se naći na udaru mjera nadležnih organa bilo da je u pitanju mjera privremene zabrane izvoza ili je u pitanju mjera ograničavanja cijena peleta na domaćem tržištu”, pojasnio je Šinik.

Mjera privremene zabrane izvoza peleta je postigla svoj efekat u dijelu pelet može naći na tržištu, ali pod još uvijek visokim cijenama.

Šinik smatra da je nerealno očekivati da se cijena peleta vrate na prošlogodišnji nivo, zbog rasta ulaznih troškova na bazi kojih se formira cijena peleta, ali je realno očekivati da prodajna cijena za domaće potrošače uvijek bude povoljnija u odnosu na cijene prema inokupcima.

“Ponavljam, zbog toga što u protivnom, nadležni organi mogu mjerama da regulišu prodaju peleta na domaćem tržištu. Ipak , potrebno je da i proizvođači peleta u Republici Srpskoj imaju održivo poslovanje tako da potencijalne mjere kojim će biti izloženi ne dovedu u pitanje održivost njihovog poslovanja”, naglasio je Lazo Šinik.

Trenutne cijene čije su marže nesrazmjerne stvarnom stanju i kreću se do 202% čine nedostupnim ogrijev za mnoge građane u BiH.

“Važno je ovdje napomenuti da se Vladin sektor može intervenisati. Donijeti za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neke mjere, što je poželjno, da bi se na takav način ovaj udar što se tiče cijene ovog energenta na neki način amortizovao”, poručuje Hubanić.

S druge strane iz firme “Drvosječa” poručuju da bi cijena peleta ipak mogla dostići 1000 KM.

“Dok traju zabrane izvoza cijena neće rasti, ali kada se zabrana ukine, odnosno ako izvoz krene 24. septembra, cijene će sigurno rasti. Niko ne može prognozirati koju će cijenu dostići”, kazali su iz Drvosječe.

Grijanje na električnu enrgiju

Ukoliko cijene ogrijeva nastave rasti moglo bi se desiti da veliki broj građana pređe na grijanje električnom energijom, a to ne bi bilo dobro.

“Prema onome što doznajemo iz energetskog sektora Elektroprivrede FBiH bio bi jako loš potez da se građani u veće procentu počnu grijati na električnu energiju. Postoji bojazan da sistemi to ne bi izdržali, u smislu kapaciteta elektro mreže u svojim naponima. Istina je da je taj strah opravdan i ne bi niko želio da dođe do povećana grijanja na električnu energiju”, poručio je Hubanić.

U RS-u je ista stvar kada je u pitanju grijanje na električnu energiju.

“Prelazak većeg broja potrošača na grijanje na struju bi se nepovoljno odrazio na funkcinisanje cjelokupnog elektoenergetskog sistema i doveo bi u pitanje njegovu održivost”, istakao je Šinik.

Podsjetimo, Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta iz BiH  15. juna ove godine, a ona je stupila na snagu osam dana kasnije. Zabrana od 90 dana trebalo bi da istekne uskoro i predloženo je njeno preduženje do kraja godine.

Akt.aba