“Situacija će se zataškati”: Navodi o nemaru ljekara na KCUS-u čekaju u Tužilaštvu

Tužilaštvo Kantona Sarajevo već 15 mjeseci nije završilo istragu na osnovu krivičnih prijava porodica, koje terete sarajevski klinički centar za nemar u liječenju od COVID-a 19.

Krivičnu prijavu kantonalnom Tužilaštvu u junu 2021. godine podnijele su porodice Atifa Hote i Seada Palića, koji su početkom marta iste godine preminuli u sarajevskom Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Tu zdravstvenu ustanovu ove porodice smatraju odgovornom za “grube greške i propuste u liječenju”. Krivičnim prijavama terete direktoricu KCUS-a Sebiju Izetbegović, te desetak liječnika, medicinskih tehničara i administrativnih radnika.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrde da poduzimaju određene mjere, ali da o detaljima ne mogu govoriti zbog “zaštite predmeta”.

“Tužilaštvo poduzima mjere i radnje iz nadležnosti u vezi provjera navoda iz krivičnih prijava porodica Palić i Hota, podnesenih putem punomoćnika”, saopćilo je Tužilaštvo za RSE.

Ne vjeruju u sistem

Mirsad Hota, brat preminulog Atifa, kaže za RSE da je početkom proljeća ove godine dao izjavu u kantonalnom Tužilaštvu i da od tada nema nikakvih saznanja.

“Ko je u prijavi da Bog da išta bude. Kakva nam je država, pravosuđe i sve ostalo, ne vjerujem da će išta desiti. No, moje je da dam sve od sebe, jer bih se u suprotnom osjećao kao saučesnik u bratovoj smrti”, kaže Mirsad za RSE.

Mirsadov brat primljen je na Infektivnu kliniku KCUS-a 24. februara 2021. godine, gdje je upućen zbog sumnje na infekciju korona virusom.

Idućeg dana je, kako ističe, PCR testiranjem utvrđeno da nije zaražen. Preminuo je 4. marta u respiratornom centru sarajevskog kliničkog centra.

Mirsad tvrdi da je njegov brat bio negativan na korona virus, ali da je liječen kao da je zaražen.

“Dok je ležao u bolnici nijedan test nije pokazao da je pozitivan. Niko mi ništa nije objasnio. Samo jedna doktorica mi je samo rekla da njegova koma i korona ne idu zajedno. Navodno je imao neke edeme u mozgu”, kazao je.

Također tvrdi da je bio uskraćen za informacije o bratovom liječenju i okolnostima smrti, te da je otpusno pismo uspio dobiti nakon višednevnog insistiranja i intervencije policije.

Obdukciju je, kako tvrdi, zatražio, ali mu je u KCUS-u rečeno da ona ne može biti urađena.

Slučaj Palić

Krivičnu prijavu protiv osoblja Kliničkog centra u Sarajevu u junu 2021. godine podnijela je i Mirela Palić.

Ona smatra da je došlo do nemara u liječenju njenog supruga Seada koji je bio priključen na respirator u KCUS-u, gdje je preminuo od posljedica COVID-a 19.

Mirela je početkom ove godine dala iskaz u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Od tada, kaže, nema nikakvih informacija.

“Ništa ni od od Tužilaštva ni advokata. Nisam očekivala ovo, mada su mi svi govorili da će se situacija zataškati i neće biti nikakvih rezultata”, kazala je Mirela za RSE.

Sead Palić primljen je u Klinički centar 8. marta 2021. godine zbog bolova i teškog disanja, a preminuo je 15 dana poslije.

Njegova supruga ranije je za RSE ispričala kako nije mogla dobiti pouzdanu informaciju od ljekara sa klinike o stanju supruga. Navela je, uz ostalo, da KCUS, iako je bio obavezan, nije tražio suglasnost porodice za tretman respiratorom.

Nakon smrti supruga, na Facebooku je pokrenula grupu “Kolektivna tužba protiv KCUS-a”, kako bi okupila porodice koje dijele slične sudbine.

Informacije o tome u kojoj fazi je istraga nema ni Damir Koldžo, advokat koji zastupa porodice Hota i Palić.

On za RSE kaže da je, prema Zakonu o krivičnom postupku Federacije BiH, Tužilaštvo nakon godinu dana bilo dužno da ga obavijesti razlozima zbog kojih istraga nije završena.

“I da pojasni radnje koje će poduzeti. Prema nekim izjavama tužilaca, nisu urađeni nalazi vještaka. No, nemoguće je da mjesecima nemate urađen nalaz. Kazni vještaka ili ga promijeni, imaš Zakon koji to omogućava”, ističe Koldžo.

U Kliničkom centru Univerziteta Sarajevo, pak, tvrde da su proveli interne kontrole i da nisu uočeni bilo kakvi medicinski propusti u liječenju Seada Palića i Atifa Hote.

“Postupalo se prema aktuelnim protokolima koji su korišteni i u drugim klinikama u svijetu uz korištenje raspoložive terapije”, naveo je KCUS za RSE.

Također je navedeno da je sva medicinska dokumentacija bila na raspolaganju porodicama pacijenata, kao i da su informacije mogli dobiti telefonskim pozivima.

“Provodio se kompleksan intenzivni tretman, uz profesionalnost, odgovornost i požrtvovanost osoblja koje je radilo kontinuirano 24 sata”, navode, među ostalim, iz KCUS-a.

Također ističu da obdukcije tijela preminulih koji su bili zaraženi korona virusom u toj zdravstvenoj ustanovi radile ukoliko je to bilo potrebno.

Zašto se ne rade obdukcije?

Od početka pandemije u martu 2020. godine, do danas je u BiH preminulo više od 16 hiljada ljudi kojima je potvrđena infekcija korona virusa, pokazuje statistika Ministarstva civilnih poslova BiH.

Porodice preminulih često su javno upozoravale da im nije omogućena obdukcija koja bi omogućila utvrđivanje tačnog uzroka smrti.

Svjetska zdravstvena organizacija je 24. marta 2020. godine izdala preporuke o sigurnom postupanju s tijelima žrtava korona virusa. Preporuke propisuju sigurnosne mjere kojih bi se mrtvozornici trebali pridržavati kad provode obdukciju nad tijelima pacijenata zaraženih korona virusom.

No, Udruženje sudskih medicinara u BiH je na sastanku 6. aprila 2020. godine donijelo odluku da se obdukcije ne rade, a obrazloženo je to nedostatkom adekvatne zaštitne opreme.

Predsjednik Udruženja Nermin Sarajlić za RSE nije želio govoriti o tome da li je ova odluka i dalje na snazi.

“Ne želim o tome govoriti. Do sada sam upozoravao i više ne želim”, kazao je u kratkom telefonskom razgovoru za RSE.

Odluci o obustavljanju obdukcije tijela preminulih osoba koje su bile zaražene korona virusom protivio se Željko Karan iz Zavoda za sudsku medicinu bh. entiteta Republika Srpska.

“To je bila potpuna glupost. Eto, bojali se da će se zaraziti. Ja sam radio sve sudske obdukcije i ništa mi se ružno nije desilo”, ističe on.

Karan tvrdi da su se u posljednje vrijeme i u entitetu Federacija BiH ponovo počele raditi sudsko-medicinske obdukcije, a riječ je o onima koje inicira pravosuđe.

No, Karan tvrdi da se i dalje izbjegavaju kliničke obdukcije, odnosno one koje se rade u bolnicama.

“Na to se danas gleda kao na neku prevaziđenu dijagnostiku. Tako da danas imamo statistiku koju, blago rečeno, treba uzeti sa rezervom. Jedno je kad neko umre od korone, a drugo kad neko umre sa koronom. Imamo tu hronična i maligna oboljenja, te imunokompromitovane pacijente, a po zvaničnoj statistici za sve je uzrok korona”, ističe on.

Iz entitetskih ministarstava zdravstva RSE nije dobio podatke o ukupnom broju urađenih obdukcija preminulih kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa.

Sarajevski infektolog u penziji, Bakir Nakaš, također, je stava da je napravljen veliki propust, jer obdukcijama nije potvrđivan tačan uzrok smrti.

“Obdukcije mogu pomoći porodici da saznaju razloge smrti svog bližnjega. Ne možete tvrditi da je neko umro od korone ili posljedica korone, a da zanemarimo sva prateća stanja i prisutne bolesti. Ne možete reći šta je razlog ukoliko niste uradili obdukciju”, ističe on.

Šta je sa ostalim istragama?

Krivične prijave porodica Hota i Palić, zbog navodnih propusta u liječenju od COVID-a 19, nisu jedine kojima se bavi pravosuđe u BiH.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo više od dvije godine istražuje i okolnosti smrti Advije Kanlić i sarajevskog doktora Šefika Pašagića.

Oni su preminuli na početku pandemije, 2020. godine, od posljedica zarazom korona virusom.

Doktor Šefik Pašagić umro je 5. aprila 2020., a njegova supruga u javnost je iznijela optužbe o propustima u njegovom liječenju u KCUS-u.

Advija Kanlić preminula je 24. marta u kolima Hitne pomoći ispred Doma zdravlja u sarajevskom naselju Ilidža, a njena porodica čekala je dva mjeseca na obdukciju kako bi bio utvrđen tačan uzrok smrti.

U Tužilaštvu Kantona Sarajevo za RSE ističu da i u ovim predmeti poduzimaju “sve potrebne radnje”.

“U istrazi o smrti doktora Pašagića urađeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke, te se uskoro očekuje donošenje konačne tužilačke odluke. U predmetu povodom smrti Advije Kanlić, tužilac preduzima sve potrebne radnje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku”, saopćilo je kantonalno Tužilaštvo.

Pandemiju korona virusa u Bosni i Hercegovini obilježilo je i nekoliko afera u nabavci medicinske opreme.

Zbog nabavke 100 respiratora iz Kine u Federaciji BiH, pred Sudom BiH vodi se postupak protiv nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika u tom entitetu, među kojima je entitetski premijer Fadil Novalić.

Osim Novalića optuženi su suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević i vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

Respiratore je iz Kine za potrebe Federalne uprave Civilne zaštite uvezla je kompanija “Srebrena malina”.

Tužilaštvo BiH je vještačenjem utvrdilo da njihovo korištenje nije preporučljivo u jedinicama intenzivne njege.