Sit gladnom ne vjeruje: Dok građani stežu kaiš, izostaju adekvatne mjere nadležnih organa

Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini ne pokazuju znakove stabilizacije, pa pojedini artikli čak koštaju više nego u razvijenim evropskim državama poput Austrije ili Njemačke. Dok građani stežu kaiš, izostaju adekvatne mjere nadležnih organa.

U moru političkih prepucavanja, svakodnevica običnog naroda postaje sve teža. Rast cijena, stagnacija plata i sve veći troškovi čine da novčanici postaju sve tanji, što dodatno opterećuje domaćinstva.

Prema statističkim podacima, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu teška je skoro 3.000 maraka. Najveći dio tog iznosa odlazi na prehranu, čineći 43,72% mjesečnih troškova, dok slijede stanovanje i režije (13,42%) te higijena (8,32%). Troškovi kao što su obrazovanje, kultura ili putovanja postaju luksuz koji si mnoge porodice ne mogu priuštiti.

Posebno zabrinjava činjenica da su pojedine namirnice jeftinije u zemljama gdje su prosječne plate znatno više nego u BiH.

Situaciju primjećuje i dijaspora, koja također osjeća skok cijena u zemlji.

Udruženja potrošača traže donošenje mjera koje će dugoročno imati pozitivan efekat na tržište, ali za sada nema naznaka da će ova tema biti prioritet vladajućih struktura. Kao što kaže narodna izreka, “sit gladnom ne vjeruje”, pa se nadaju da će se ova problematika ubrzo naći na dnevnom redu političkih aktera.