Sindrom slomljenog srca: Može li tuga zaista fizički povrijediti vaše srce?

Svi se na kraju godine suočavamo s preispitivanjem, nerealiziranim planovima, nezadovoljstvom i pritiskom da zablistamo na svim životnim poljima. Dodamo li tome stres, novogodišnju euforiju i nezdrav način života, naše srce može itekako osjetiti posljedice. O tome kako očuvati srce i usvojiti zdravije životne navike, za emisiju “Novi dan” govorila je dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.

“Stres je jedan od najvećih neprijatelja srca”, istaknula je dr. Ćorović-Kuburović. Objasnila je da stres izaziva pojačano lučenje hormona poput adrenalina i kortizola, koji podižu krvni pritisak i ubrzavaju rad srca. Dugoročno, hronični stres može dovesti do oštećenja krvnih sudova i povećanog rizika od srčanog udara.

“Najgori je definitivno stres, pa fizička neaktivnost, alkohol, pušenje – to su četiri stvari. I loša ishrana kao peta je najgora stvar koju možete pružiti svom srcu, ali ako bih izdvojila jednu, a to je stres. Hronični stres koji dovodi do hronične upale i ta hronična upala sa hroničnim stresom pravi jedan medij u kojem srce ne može da funcionira kako treba. Zapravo, srce gura čitav život. I zaista nam treba to zdravlje srca. I zaista to zdravlje treba shvatiti, bar evo ove godine da napravimo malu promjenu u svom životu i da shvatimo sebe i svoje zdravlje. Maloprije ste pričali sa gostom u emisiji o održavanju instalacija i čak ste ga pitali: ‘Svako koliko ih treba održavati? Kako to da održavamo instalacije? Da li smo svjesni instalacija?’ Mi smo svjesni svog okruženja, ali zapravo nismo svjesni gdje smo svaki dan. I mjesto koje ne napuštamo je zapravo naše tijelo. Jedini motor koji nam služi čitav život je naše srce. Taj motor prvo treba servisirati”, upozorava doktorica.

No, osim što može osjetiti fizičku bol zbog zdravstvenih problema, srce može boljeti i zbog emocija, posebno tuge.

“Prva je fizička bol, koja nastaje zbog ishemije – prestanka opskrbe srčanog mišića kroz koronarne krvne sudove. To je ona prava fizička bol koju osjetimo tokom srčanog udara. Međutim, srce može boljeti i psihički”, ističe doktorica.

Dodaje da postoji stanje poznato kao takotsubo sindrom, poznat i kao “sindrom slomljenog srca”. Ovo stanje, uzrokovano intenzivnim stresom ili tugom, dovodi do privremenih promjena u srčanom mišiću.

“Takotsubo sindrom se može potvrditi kliničkim ispitivanjima, kao što je ultrazvuk srca, gdje zaista od psihičke boli, od tuge, dolazi do remodelacije srčanog mišića, dolazi do privremenog poremećaja, ali koji se zaista tretira i gdje srce apsolutno neispravno radi”, kaže.

Napominje da, iako rijetko, ovo stanje može biti ozbiljno.

“Imala sam priliku vidjeti takve slučajeve u svojoj karijeri, i da, srce boli – ne samo duša, nego i srce”, upozorava dotorica.

Šta naše srce voli?

Na pitanje šta srce voli i kako ga zaštititi, dr. Ćorović-Kuburović ističe važnost zdrave ishrane, tjelesne aktivnosti i pozitivnih emocija.

“Naša duša kuca od ljubavi, ali ako trebamo da pružimo nešto stvarno svom srcu, to je hrana koja je bogata antioksidansima. Ako želimo da svoje krvne žile oporavimo, onda je to takva hrana bogata bioflavonoidima. Dobra ishrana, dobra tjelesna vježba i redovna kontrola. Srce voli sve ono gdje ste sretni. I čak u fazama stresa, ukoliko imamo faze osmijeha, ukoliko imamo faze gledanja komedije, smanjujemo rizik srčanog infarkta dok se smijemo za 25%”, kaže, ističući da tako dilatiramo svoje krvne žile te da srce to zaista voli: “Ne bih pred Novu godinu da zamaram ljude strašnim nekim stvarima, ali ako birate šta srce voli, birajte ono gdje se osjećate sretno.”

Manje očekivanja, više odgovornosti

“Srce voli kada smanjimo očekivanja i preuzmemo odgovornost za vlastiti život”, podsjeća dr. Ćorović-Kuburović te dodaje: “Umjesto da očekujete od drugih, pružite sami sebi ono što želite. Okružite se iskrenim prijateljima i birajte ljude koji vam ‘liječe srce’. Postavite zdravlje kao prioritet u narednoj godini. Počnite s jednostavnim koracima, poput sistematskog pregleda, jer to je konkretan način da pokažete ljubav prema sebi.”

Napominje i da uvođenje malih promjena može značajno doprinijeti zdravlju.

“Prestanite pušiti, odlučite danas. Čak i male promjene u svakodnevnim navikama, poput slušanja drugih i obraćanja pažnje na njihova osjećanja, mogu imati veliki uticaj”, kaže.

Štetnost cigareta: Nikotin direktno ugrožava srce

Cigarete i nikotin su među najvećim neprijateljima zdravlja srca, upozorava dr. Ćorović-Kuburović.

“Nikotin je nešto što je najgore, a što direktno ulazi u srce. Pazite, način kada zapalite cigaretu, taj dim i sam nikotin i katran ulaze u pluća, iz pluća prvo gdje ulazi je direktno u srce, a onda iz srca direktno u koronarne krvne sudove koji obskrbljuju srce i oštećuje unutrašnjost krvnog suda. Dakle, krvni sud vam je, zamislite, kao jedna cjevčica, kao jedna gumena cjevčica unutar koje postoji neka struktura. I ako nju iznutra spržite, šta se dešava? Puca. Puca ili se začepljuje i ne može da radi. Ako katrana taložite, znate ono crno kako katran izlazi, izgleda, ako katrana nataložite u tu malu, tanku, milimetarsku cjevčicu, ona staje da radi i tako nastaje infarkt. Dakle, to je direktni fizički utjecaj samog paljenja cigarete, udahu pluća iz pluća u srce. I ovo sam vam objasnila plastično. Ako vam pričam sada medicinski, šta još možemo dobiti od toga? Mislim, samo paljenje cigarete vodi u to, kaže, ne mogu kafu bez cigarete. Pa popije kafu, zapali cigaretu. Pa to više nije cigareta nego tri. Ako izađem, isto tako, pije se alkohol uz cigarete. Cigarete su, nisu samo faktor koji direktno utječe, pa nam na ovaj način začepljava krvne sudove, nego mi dolazimo i do drugih faktora i uzimamo povećane koncentracije kofeina, povećane koncentracije alkohola, dovodimo organizam do dehidratacije gdje još lakše i još više olakšavamo tom pušenju, tom nikotinu i katranu da djeluje na krvne sudove”, upozorava doktorica.

Ističe i da električne cigarete nisu ništa manje štetne.

“Dakle, pazite, svaki oblik pušenja cigareta, bilo da su električne, uljane, kakvih imamo sada, ili obične cigarete, cigarilosi, da ove druge stvari ne spominjem, su apsolutno štetne za srce. Kao što kad pričamo o alkoholu, kardiolog i kardiologija ne može apsolutno da ima bilo kakvu toleranciju prema nekoj količini alkohola.
Ne postoji čaša vina. Tolerancija na alkohol u kardiologiji je 0%”, pojašnjava.

Kako se odviknuti od pušenja?

Odvikavanje od cigareta zahtijeva postepeni pristup i jasnu odluku. Prestanak pušenja, kaže doktorica, može dovesti do debljanja, ali ne nužno.

“Ako prestanete pušiti naglo, možete osjetiti abstinencijalnu krizu, što često vodi ka prejedanju i gojenju. Zato savjetujem postepeno smanjenje broja cigareta – na primjer, izvadite samo pet cigareta iz kutije i ponesite ih na posao. U isto vrijeme, pronađite zamjene za navike koje nedostaju, poput mentol bombona ili grisinija”, predlaže dr. Ćorović-Kuburović.

Naglašava da je odluka prvi i najvažniji korak.

“Sve kreće iz glave. Kada donesete odluku, sve ostalo postaje lakše. Zdravlje vašeg srca počinje malim promjenama, a svaka promjena je važna – od prestanka pušenja do pružanja ljubavi i pažnje sebi i drugima”, ističe dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.