Simbolične kazne za uzimanje ekstra profita ohrabruju trgovce i proizvođače na podizanje cijena roba i usluga

Trgovci i proizvođači hrane i ostalih proizvoda kao i obično potpuno ingnoriraju činjenicu da cijene goriva konstantno padaju, a niko od njih i ne pokušava sniziti cijene svojih proizvoda koje su ekspresno podizali kada je poskupljivalo gorivo, odnosno energenti.

Čim skoče cijene energenata, ekspresno skaču i cijene u prodavnicama. Međutim, sad kad je pojeftinilo gorivo, trgovci i proizvođači su odlučili da nastave sa kupljenjem ekstra profita, što je po zakonu kažnjivo.

Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja Futura, kaže da od 2008. godine radi na zaštiti potrošača jer je gorivo pedesetak puta poskupljivalo i munjevito bi dolazilo da poskupljenja svega i svačega.

– Međutim, nikada nismo doživjeli da padnu cijene goriva na svjetskom tržištu, a da se u Bosni i Hercegovini vrate cijene proizvoda i usluga od prije poskupljenja goriva i uopće energenata. Svima nam je jasno da nemamo kvalitetno upravljanje državom kada je ekonomija u pitanju. Država ima mehanizme da uredi tržište, ali to se nikada nije dogodilo – ističe Bago.

Ako ništa drugo, država bi morala reagirati jer u nas je ekstra bogaćenje zabranjeno, ali o tome niko ne vodi računa, kaže Bago i pojašnjava:

– Ako neko poveća cijene proizvoda i usluga zbog poskupljenja goriva, a ne vrati cijene nakon snižavanja cijene goriva, na taj način ostvaruje ekstra profit. To je po zakonu u BiH kažnjivo, ali nisam vidio u praksi da su se često kažnjavali trgovci i bilo ko drugi zbog uzimanja ekstra profita. Bili su kažnjavani u nekoliko slučajeva u vrijeme pandemije korone. To su bile male kazne i ne mogu natjerati pravnog subjekta na ispravno ponašanje. U vrijeme korone kazne su bile po nekoliko hiljada maraka, a pravni subjekt na tome zaradi milion maraka i isplati mu se da plati simboličnu kaznu i kaže inspektorima: “Dođite mi i sutra”!

Udruženja potrošača mogu samo ukazivati na nepravilnosti i nadati se da će se stvoriti kritična masa da se problem počne rješavati.

– Svi smo mi potrošači i svima nam to smeta. U ovom mjesecu plaćamo 700 maraka više, proizvode i usluge, nego u odnosu na januar 2022. godine. Dakle, za iste stvari u potrošačkoj korpi dajemo 700 maraka više. To moraju rješavati prije svega političari, sudovi pa i građani s vršenjem stalnog pritiska da se zakon poštuje – zaključuje Bago.

Ekonomista Igor Gavran također ukazuje na ostvarivanje ekstra profita onih koji ne vraćaju cijene nakon pojeftinjenja energenata.

– Očito je da nema dobre volje kod trgovaca da vraćaju cijene. Istina je da država nekim administrativnim mjerama kroz kontrole inspekcije i određivanja marži kod određenih kategorija proizvoda ograničava ograničenje marže. Međutim, zbog podizanja cijena proizvoda i usluga poveća se i marža i to je činjenica zbog kojih bi vlast trebala intervenirati. Mogu se kažnjavati trgovci i proizvođači i na drugi način, ali vlast to ne čini. Njima odgovara samo povećanje visokih prihoda od PDV-a, nakon povećanja cijena proizvoda i usluga, a šta se dešava sa građanima i privredom, to je manje važno – ističe Gavran.

Faktor