Silajdžić: BiH je stara evopska država, ali to se očito ne uklapa u scenarij namijenjen Balkanu

Haris Silajdžić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u komentaru posljednjih dešavanja, posebno pojave navodnog “non papera”, kazao je kako je neosjetljivost za žrtve karakteristika našeg vremena.

Silajdžić i dalje pomno prati politička zbivanja, te primjećuje kako se Timothy Less, vođa projekta “Studije dezintegracije” pri Centru za geopolitiku Univerziteta Cambridge, ponovo javlja povodom “non papera” i scenarija prekrajanja granica na Balkanu, ovaj put u razgovoru za beogradski Danas.

“Taj intervju je značajan ne toliko zbog sadržaja koliko odražava stanje duha, i srca, u nekim značajnim akademskim i političkim krugovima u Evropi. Moguće je, prihvatljivo, a vjerovatno i akademski probitačno, u javnom istupanju potpuno ignorirati sve što znamo kao evropske vrijednosti i norme. To je ono što je opasno‚”, kaže Silajdžić za portal Klix.ba.

Na Balkanu, ne više na Bosforu, leži bolesnik koji treba da se podvrgne hirurškom zahvatu da bi se oporavio, nastavlja on. Slijedi da operacija 1992-95 nije uspjela i da je treba ponoviti, smatra Less, potpuno prenebregavajući činjenicu da je bolesnik tek ustao s operacinog stola. Neosjetljivost za žrtve karakteristika je našeg vremena.

“Less ostaje potpuno na površini: Nema nikakvog konteksta što je također karakteristično za moderni javni diskurs. Historijski kontekst bi osvijetlio činjenicu da je Bosna i Hercegovina stara evropska država u kojoj se uspješno održavao izvorni integracijski model sui generis. Ta bosanska paradigma suživota očigledno se ne uklapa u scenario priređen za Balkan. Trebalo bi objasniti kako su takva država i takvo društvo bili mogući u Srednjem vijeku, a nisu u 21.vijeku. Gdje su nestale vrijednosti uključivosti, prihvatanja drugačijeg, multikulturalnost, multikonfesionalnost, tolerantnost…, gotovo preko noći? Ili su to bile samo proklamacije iznuđene situacijom”, dodaje on.

Slijedi da je Evropa dostigla svoj krajnji domet formiranjem nacionalnih država i da namjerava ostati iza nacionalnih zidova u susretu sa izazovima vremena, nastalvja, a paradoks našeg vremena je sljedeći – Zidovi na zemlji koji razdvajaju i sajber spejs koji sve spaja. U prirodi zida je pad, a u prirodi historijskog trenda je nastavljanje.

“To se bez zazora preporučuje i Balkanu: Formirati konačno nacionalne države, bez obzira na žrtve, ostati iza zidova slušajući melodije istosti u monolitnoj, monolognoj, monohromnoj zajednici bez obzira na kataklizmu i upozorenja iz prve polovice prošloga vijeka. Kako se usuđuje Bosna i Hercegovina da se suprotstavlja zalažući se za one vrijednosti za koje se zalaže Evropa”, pita se Silajdžić.

Less ne govori o uzrocima ovakvog stanja na Balkanu niti o zločinima nad civilnim stanovništvom, dodaje, nema Srebrenice, Prijedora, Vlasenice, Bijeljine, Foče, opsade Sarajeva, Keraterma, Heliodroma, Dretelja i drugih koncentracionih logora… Nema etničkog čišćenja, udruženog zločinačkog pothvata, nema genocida niti negiranja genocida. Ostaje suhi real-politički cinizam.

“Projekat treba završiti u skladu sa ‘težnjama’ naroda koji žele nacionalno ujedinjenje. On se ne bavi mogućim posljedicama izuzev što unaprijed amnestira zločine koji se mogu dogoditi ako “politički akteri budu primorani da gurnu regiju u krizu” jer nije udovoljeno njihovim ‘težnjama’. Ne spominju se ni presude međunarodnih sudova – kao da ih nema, jer te presude utvrđuju odgovornost onih čije projekti treba legalizirati”, kazao je on.

Ovaj intervju uvodi i jednu inovaciju, smatra Silajdžić, Less promovira regiju u političkog subjekta što mu omogućuje da pokaze da “većina naroda” u regiji žele nacionalno teritorijalno ujedinjenje.

“Činjenica da su stotine hiljada ljudi bili primorani da pod prijetnjom smrti napuste svoje domove i da su desetine hiljada pobijene da bi se stvorili uvjeti za ‘nacionalnu državu’, ne dotiče Timothy Lessa. Less ne spominje građane niti demokratsku većinu. Temelji evropske demokratije nestali su bez traga. Još jednom: Opasnost leži u činjenici da je moguće i prihvatljivo u javnom istupanju ignorirati sva dostignuća evropske modernosti i humanizma. Zbog svega navedenog bilo bi dobro da svi bosansko-hercegovački politički akteri, koji odbacuju prekrajanje granica i legaliziranje genocida, sačine zajedničku izjavu i da se omogući da putem interneta građani Bosne i Hercegovine podrže takvu izjavu”, zaključio je Silajdžić.