Šest godina od predaje aplikacije: Kuda smo i kada skrenuli sa puta u EU?

Ovog utorka navršava se šest godina od zvanične predaje aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Od tada do danas nismo se pomakli s mjesta. Izostanak reformi ostavio je zemlju na začelju kolone u regionu kada je riječ o približavanju Evropskoj uniji.

Euforija zbog zvanične aplikacije za članstvo koju je Bosna i Hercegovina 15. februara 2016. predala Briselu proslavljena je i velikim vatrometom u Mostaru. Uz uvjeravanja vječitog optimiste da razloga za slavlje i ima.

“Ja sam uvjeren da ovim entuzijazmom uz jednu sinergiju svih onih naših timova koji zajedno s nama rade koje evo pomalo zaboravljamo u ovom koji su iznijeli najveći teret odgovornosti ovdje u briselu ja sam uvjeren da ćemo mi naredne godine imati kandidatski status”, izjavio je Dragan Čović, tada predsjedavajući Predsjedništva BiH (HDZBiH).

Nismo ga dobili. Ali jesmo 3.242 pitanja u upitniku iz Evropske komisije. Na njih je Bosna i Hercegovina odgovorila tek 14 mjeseci kasnije i 2018. predala odgovore. I onda – deja vu.

“Duboko sam uvjeren da mi već danas možemo napraviti jednu potpuno drugu agendu vezano za onaj vremenski ambijent koji imamo ispred sebe kako bismo sustigli naše susjede i bili u prvoj grupi priključenja Evropskoj uniji”, poručivao je tada Čović.

Kroz nekoliko mjeseci stigao je dodatni set pitanja. A 2019. Evropska komisija pred Bosnu i Hercegovinu stavila je i 14 prioriteta od kojih su vlasti u BiH riješile samo jedan. Ali entuzijazma im nikada nije manjkalo.

“Očekujemo da tokom ove godine što je moguće prioje BiH dobije kandidatski status”, govorio je 2019. Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH (SDA).

“Kandidatski staus je nešto što Bosna i Hercegovina može zaslužiti u 2021. godini”, tvrdio je u junu prošle godine Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH (SNSD).

I gle čuda, nismo. Je li Bosna i Hercegovina uopšte na putu ka članstvu u EU.

“Ne mogu to nazvati putem jer se mi ne mičemo. Put je kada pređete jedan dio, mi se nismo pomakli šest godina. Dovoljno je pogledati naše odgovore na dodatna pitanja. To je potpuni haos! To je samo gurnuto pod tepih. U međuvremenu smo dobili 14 prioriteta. Samo smo jedan ispunili i tu smo zakucali”, ističe za Federalnu TV Denis Čarkadžić, politolog i stručnjak za EU integracije.

Dok su se političari u Bosni i Hercegovini prepucavali o vrlo često beznačajnim stvarima, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Bosna i Hercegovina je ostala na začelju kolone.

“Ne možemo se porediti ni s kim, toliko smo zaglavili, Jedino mi i Kosovo nismo ni kandidati. Svi napreduju na neki način. Albanija i Makedonija su ispunili uslove za početak pregovora. EU je to blokirala iz svojih razloga, ali oni su, ako ništa, uradili potrebne reforme. Ovdje je ključ da se društvo demokratizuje”, dodaje Čarkadžić.

A to onima koji odlučuju apsolutno ne treba. Korupcija, kriminal, zakon o VSTV-u, sukobu interesa, javnim nabavkama bh. liderima nisu ni u redu za prioritet. Dodatni problem su i unutrašnja neslaganja u samoj EU, jer sve su glasnije tvrdnje da ne treba širiti porodicu. Ipak, Bosna i Hercegovina trebala bi koristiti svaki trenutak da radi na reformama koje je Unija pred nas stavila jer su nam neophodne za normalno funkcionisanje – bili kandidat za članstvo ili ne.