Senzacionalizam u medijima sve češći: Koliko je važno profesionalno izvještavanje?

Senzacionalistički naslovi i crna hronika nešto je što privlači najviše pažnje čitalaca, posebno kada se dese tragedije poput one u Zagrebu ili Beogradu prije više od godinu. Koliko je važno profesionalno medijsko izvještavanje, te koliko je važno ne gurati tragediju kao senzaciju u prvi plan? Treba li izvještaj eksploatisati svaki detalj tragedije?

Trka za klikovima

Senzacionalizam, trka za klikovima i lajkovima često nadilaze prave i važne informacije od javnog interesa, ističu medijski profesionalci. Kažu, važno je takve sadržaje prijaviti nadležnim organima, jer često mogu da dodatno povrijede oštećene, da sakriju pravu informaciju, plasiraju onu neprovjerenu i tako dovedu čitaoce u zabludu, piše BHRT.

“Senzacionalizmu nema mjesta, pogotovo kada se radi o situacijama kao što je ova u petak u Zagrebu, smrt djece i slično. Nema unaprijed optužbi. Nema slika sa lica mjesta, nema imena djece, nema optuživanja i presuđivanja, dok to ne urade institucije”, naglašava novinarka Rubina Čengić.

Kontraproduktivno je iznositi neprovjerene podatke i morbidne detalje, kažu komunikolozi. Poručuju da je edukacija u oblasti medija ključna, kako senzacija ne bi bila prioritet.

“Mi pored toga što imamo fakultete, nemamo dovoljno edukovanih novinara koji imaju visok nivo svijesti i savjesti tako da strukovna novinarska udruženja moraju da više rade na ekukaciji, posebno sa mladim novinarima”, navodi Vladimir Barović, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

“Najčešće ne zadovoljavaju javni interes nego potrebe algoritama, drugim riječima, teže toj klikabilnosti. Postavljaju senzacionalističke naslove, kvalifikacije izjave i slično. Ne stvaraju nikakav značajniji društveni efekat. Na taj način mogu samo dodatno da retraumatizuju žrtvu”, ističe komunikolog Mladen Bubonjić.

Svaki nepotreban detalj koji se eksploatiše u javnosti ima posljedice, posebno kod djece koji su najosjetljiviji dio društva, kažu sociolozi.

“Ne može doprinijeti smirivanju situacije i konsolidaciji društva video klip od 20 sekundi koji pokazuje stampedo djece kako bježe iz škole. Mi moramo znati da su djeca najosjetljiviji dio svake društvene strukture”, kaže sociolog Sead Pašić.

Etika u novinarstvu

“Poslije Ribnikara imali smo užasne naslove koji su pokušavali da prenesu neke senzacionalne vijesti. Pogledajte kako izgleda maloljetni ubica, šta je uradio, mjesto zločina i tako dalje, niko ne mareći za tu oštećenu djecu, za izvršioca teškog krivičnog djela, jer mora da postoji etika u novinarstvu. Moramo da podvučemo šta su iskreni novinari, šta su profesionalci, jer danas uz par lekcija tehničkih možete da napravite blog i portal i da se nazivate novinarom”, naglašava sociolog Vladimir Vasić.

Vlasnici medija često nisu novinari, a tada se profesionalizam pretvara u senzacionalizam i trku za lajkovima, smatraju naši saovornici. Prioritet je profit, a ne društveno korisna informacija, što bi trebalo da podliježe sankcijama. Neodgovorne i neprovjerene informacije često mogu nanijeti više štete nego koristi.