Schmidt: Dodik nema puno pristalica u RS-u, nikome nije do raspada države

Ako dobro znate da vozite brže od dozvoljene brzine, morate prihvatiti posljedice, poručio je visoki predstavnik u BiH

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je u intervjuu za austrijski portal Kurier komentarisao potjernicu za Miloradom Dodikom, objašjavajući zašto on ne vidi opasnost od oružanog sukoba.

Kako se navodi u tekstu, Daytonski mirovni sporazum potpisan je 1995. godine između sukobljenih strana Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, a visoki predstavnik Christian Schmidt prati njegovu sprovedbu od 2021. godine kada je stupio u mandat.

U intervjuu, Christian Schmidt je rekao da Milorad Dodik nije osuđen zbog njega, već zbog nesprovođenja presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te odluka ranijih visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

– Dodik ne voli Ustavni sud i ne voli mene – ali to su obje ključne institucije Dejtonskog sporazuma. Ako dobro znate da vozite brže od dozvoljene brzine, morate prihvatiti posljedice, poručio je.

Na pitanje o tome da li je presuda doprinjela tenzijama u BiH, Schmidt je rekao da Dodik nema veliki broj pristalica u RS.

Dodao je da, ukoliko Dodik želi igrati političku ulogu u BiH, ne može to raditi iz inostranstva.

– Mora biti sposoban za djelovanje i mora biti prisutan, pojavljivati se. Bez obzira gdje se trenutno nalazi, vjerovatno će uvijek iznova morati ulaziti u zemlju ako iz nje izlazi. A tada dolazi u sukob sa zakonom. Mnogo je naloga za hapšenje u svijetu koji još nisu izvršeni. To ne znači da su postali nevažeći, rekao je Schmidt.

O potencijalnom konfliktu u BiH Schmidt je rekao da većina ljudi ne želi da se zemlja raspadne. 

Ali upravo ovdje u Sarajevu nekada nismo na vrijeme prepoznali da dolazi rat. Ljudi su nesigurni i strahuju da će ih međunarodna zajednica opet zaboraviti. Njihov odgovor na to, međutim, nije da uzmu oružje – jer ga ionako jedva ima – nego da odu, dodao je.

– Do prije pet godina, Bosna i Hercegovina je dobijala samo ljubazne poruke i poneki program, ali nije bilo stvarnog rada s tom zemljom niti napretka ka članstvu. To se sada promijenilo, naveo je, te saopćio da ljudi sada očekuju da nakon dvadeset godina konačno vide opipljivu evropsku integraciju. Smatram da je austrijski model postepenog približavanja jedini realan put. Bosna i Hercegovina još nije ni pravno, ni politički, ni ekonomski spremna da brzo postane punopravna članica. Reći: ‘Sad vi sprovedite naših desetine hiljada propisa, pa ćemo vam se javiti’ – tako svijet funkcioniše. Ne više, zaključio je Christian Schmidt.