Savez koji bi uništio Evropu: Evo zašto je Le Pen toliko opasna za Zapad!

Komentari Marine Le Pen u intervjuu početkom februara ove godine bili su posebno otvoreni: “Uopšte ne vjerujem da Rusija želi napasti Ukrajinu”, rekla je.

Ova predviđanja su također bila prilično nesretna, s obzirom da je jedva dvije sedmice kasnije Vladimir Putin poslao hiljade vojnika, skupljenih na ukrajinskoj granici, u napad na tu zemlju.

Ruska bombardiranja od tada su sravnila mjesta i gradove, a bilo je više izvještaja o ruskim vojnicima koji su ubijali, mučili i silovali civile.

Protiv Emmanuela Macrona u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj sljedeće sedmice izjavila je nedavno kako smatra da su optužbe kritičara da je previše bliska Moskvi jednake “posebno nepoštenom suđenju”, inzistirajući da je ikada “branila samo francuske interese”.

Međutim, kandidatkinja krajnje desnice u prošlosti je otvoreno izražavala svoje divljenje ruskom čelniku i dosljedno je branila vanjsku politiku Moskve.

2017: ‘Podržavam Putinovu politiku’

U neviđenom potezu, u martu 2017. ruski se predsjednik sastao s kandidatom za francuskog predsjednika u Moskvi uoči utrke za Elizej tog proljeća.

Sastanak Vladimira Putina i Marine Le Pen u Kremlju ponovno je razbuktao strahove od ruske podrške grupama krajnje desnice u Evropi.

Tadašnja kandidatkinja “Front Nationala” već je tražila financiranje stranke od ruske banke – zajam se još otplaćuje – i ponovila je svoju namjeru da brzo ukine sankcije EU nametnute Rusiji nakon njene aneksije Krima, piše euronews.

U intervjuu za BBC, Le Pen je svoje političke boje čvrsto vezala za jarbol, navodeći kao svoju inspiraciju novoizabranog američkog predsjednika, kao i ruskog čelnika.

“Velike političke linije za koje se zalažem su velike linije za koje se zalaže gospodin Trump, za koje se zalaže gospodin Putin”, rekla je.

Le Pen je također za tenzije sa Zapadom čvrsto okrivila SAD i NATO, koje je optužila za naoružavanje zemalja na granici s Rusijom.

“Ukrajina je dio ruske sfere utjecaja, to je činjenica”, rekla je. “Ako pokušavate reći da Rusija predstavlja vojnu opasnost za evropske zemlje, mislim da ste u krivu u svojoj analizi.”

Francuska bi trebala napustiti savezničko zapovjedništvo NATO-a, ustvrdila je. “NATO je stvoren upravo da se bori protiv SSSR-a. Danas SSSR-a nema.”

Rusija, nastavila je Le Pen, nije “zaslužila da se prema njoj postupa s predrasudama”, jer “nije vodila nikakve kampanje protiv evropskih zemalja ili protiv SAD-a”.

Američka obavještajna služba i službena istraga zaključili su da se Rusija umiješala u američke predsjedničke izbore 2016. s ciljem poticanja Trumpove kandidature. Moskva je nekoliko godina također optužena za uplitanje i širenje dezinformacija u evropske izbore.

“Rusija ide uglavnom u pravom smjeru”, odgovorila je Le Pen u intervjuu 2017. na pitanje je li Putin učinio više štete nego koristi, navodeći njegovu intervenciju u Siriji koja je “pozitivna za sigurnost svijeta”.

“Ono što primjećujem je da vlada Vladimira Putina mora barem dovoljno zadovoljiti Ruse da bude redovito ponovno birana na izborima u zemlji”, rekla je.

Izbore u Rusiji otkako je Putin došao na vlast redovito su kritizirale grupe za ljudska prava i međunarodne organizacije kao da nisu ni slobodne ni poštene, dok je istaknutim protivnicima predsjednika zabranjeno kandidiranje.

‘Nije bilo invazije na Krim!’

Prethodnog mjeseca, u februaru 2017., Marine Le Pen je upitana o divljenju i poštovanju Vladimira Putina.

“Ruska nacija je velika nacija, napravila je svoj izbor sviđalo nam se to ili ne. Je li Rusija opasnost za Francusku? Odgovor: ne. Treba li Rusija biti saveznik Francuskoj? Odgovor: da. Ista stvar za Sjedinjene Države “, rekla je za CNN.

Le Pen se sukobila s novinarkom Christiane Amanpour zbog ukrajinske “Majdanske revolucije” i ruske naknadne aneksije Krima 2014. godine.

“U Ukrajini se dogodio državni udar”, rekla je. “Postojao je sporazum između različitih naroda, a sljedeći dan je taj sporazum prekinut i određeni broj ljudi je preuzeo vlast.”

Protesti na Majdanu uslijedili su nakon iznenadne odluke predsjednika Janukoviča da napusti politički sporazum i sporazum o slobodnoj trgovini s Evropskom unijom koji je odobrio ukrajinski parlament, pod pritiskom Moskve. Nakon smrtonosnih protesta u februaru 2014., predsjednik je pobjegao iz zemlje i parlament ga je službeno smijenio s dužnosti.

Rusija je odgovorila slanjem snaga za aneksiju Krima i podupiranjem separatista u istočnoj Ukrajini.

“Ali nije bilo invazije na Krim! Slušajte, morate prestati pričati gluposti!” Le Pen je rekla za CNN u intervjuu 2017.

“Krim je bio ruski. Ok? Krim je oduvijek bio ruski… Dao ga je Sovjetski Savez… Stanovništvo se osjeća Rusima. Stanovništvo je rusko. Stanovništvo je velikom većinom odlučilo vratiti se u ruska njedra.”

Referendum na Krimu 2014., kada su ljudi glasali za ponovno priključenje Rusiji, većina zemalja nije priznala. Rezolucija Opće skupštine UN-a donesena je velikom većinom u kojoj je glasovanje proglašeno nevažećim i kojim se potvrđuje teritorijalni integritet Ukrajine.

2022: ‘Rusija nema želju da napadne Ukrajinu’

U februaru ove godine, Marine Le Pen ponovno je intervjuirao BBC, u vrijeme kada je Rusija mjesecima gradila trupe na ukrajinskim granicama. Američki obavještajci i predsjednik Joe Biden upozorili su mjesecima ranije da Putin namjerava izvršiti invaziju.

No, predsjednička kandidatkinja, koja se još jednom kandidirala za Elizejsku regiju pod zastavom “Nacionalno okupljanje” (“Nacionalni skup”), ponovila je da Rusiju želi vidjeti kao saveznika Francuske.

Kao i 2017., okrivila je vojni pritisak NATO-a za napetosti između Moskve i Zapada.

“Danas Sjedinjene Države guraju Ukrajinu da se pridruži NATO-u s ciljem raspoređivanja oružanih snaga na ruskoj granici, pa Rusi uzvraćaju, postavljajući snage na svoje granice s Ukrajinom”, rekla je.

“Ja branim suverenitet svih zemalja, stoga branim suverenitet Ukrajine. Ali… UOPŠTE ne vjerujem da Rusija želi invaziju na Ukrajinu”, rekla je Le Pen na pitanje kako će odgovoriti ako Moskva ipak pošalje u trupama.

Ne bi se ticala toga treba li uvesti sankcije u slučaju invazije. “Mislim da Rusija nema ni najmanje želje da napadne Ukrajinu. Ali da to učini, naravno da bih branila suverenitet Ukrajine, baš kao što branim suverenitet Francuske”, ponovila je.

‘Savez s Rusijom’

Rusija se jedva spominje u odjeljku o odbrani na 13 stranica koji je dio predsjedničkog manifesta Marine Le Pen.

Kandidat potvrđuje da bi izlazak Francuske iz vojne zapovjedne strukture NATO-a bio prioritet. Tražio bi se novi odnos sa Sjedinjenim Državama koje se “ne ponašaju uvijek kao saveznik Francuske”. Njena će vlada prekinuti zajedničke programe naoružanja s Njemačkom.

Nasuprot tome, Moskva se ponovno smatra važnim budućim partnerom.

“Tražit će se savez s Rusijom o nekim bitnim temama: evropska sigurnost koja ne može postojati bez nje, borba protiv terorizma koju je osiguravala s više dosljednosti od svih drugih sila, konvergencija tretmana velikih regionalnih dosjea koji utječu na Francusku (istočni Mediteran, sjeverna i centralna Afrika, posebno Zaljev/Bliski istok i Azija)”, stoji u manifestu.

“Le Pen ne precizira s kojim se vojnim prijetnjama suočava Francuska i jedva spominje Rusiju. To možda odražava dvosmislenost njena odnosa s Vladimirom Putinom”, kaže se u izvješću za think-tank Centar za evropske reforme (CER) o tome šta bi Le Pen kao predsjednica Francuske značilo za Europu.

Šta je Le Pen rekla otkako je Rusija napala Ukrajinu?

Nema sumnje da je Marine Le Pen donekle pogriješila zbog invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara.

Ovog mjeseca izmijenila je neke od svojih primjedbi o Vladimiru Putinu, odričući se bilo kakve vojne “antante” s Moskvom.

Dana 4. aprila govorila je o “ratnim zločinima” u Ukrajini nakon otkrivanja tijela stotina civila u regiji Kijev. No, krajem marta Le Pen je odbila proglasiti Putina “ratnim zločincem” jer “ne pregovarate o miru vrijeđajući jednu od dvije strane”.

Kandidat krajnje desnice i dalje se protivi energetskom embargu Moskvi zbog vjerovatnog utjecaja na potrošačku moć Francuza.

Govoreći na francuskom radiju Europe 1 nekoliko dana prije prvog kruga izbora, kritizirala je sankcije EU – koje su uključivale zabranu uvoza ruskog ugljena – kao osmišljene da “zaštite interese financijskih tržišta i pravih profitera od rata “. “Sve te sankcije imaju za posljedicu da pogađaju naše kompanije i privatne osobe”, dodala je.

Predsjednička protukandidatkinja rekla je da je spremna isporučiti “elemente odbrane” Ukrajini – što se podrazumijeva kao nesmrtonosno oružje – ali ne i teško oružje za koje tvrdi da bi Francusku učinilo “suborbenom stranom” na strani Ukrajine protiv Rusije.

Izlažući svoju diplomatsku strategiju 13. aprila, pozvala je na “strateško približavanje” između NATO-a i Rusije, nakon što bi rat u Ukrajini bio “riješen mirovnim sporazumom”.

“Le Pen i njene stranačke kolege u Evropskom parlamentu dosljedno su se protivile sankcijama Rusiji. Tokom ovogodišnje kampanje, iako je kritizirala invaziju na Ukrajinu, također je rekla da bi Putin mogao ponovno postati saveznik Francuske ako se rat završi ”, stoji u izvješću CER-a.

“Ako bi Le Penova bila izabrana, postoji rizik da bi stavila veto na sankcije ili ih primijenila samo slabo, a odnosi Francuske s većinom njezinih saveznika i partnera bili bi uzdrmani.”

Raport.ba