Šatorović: Ta priča o rezovima u administraciji je još iz ekspozea premijera Novalića, ništa se neće promijeniti

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić u javnosti je po ko zna koji put ponovio kako svi podjednako moramo podnijeti teret krize uzrokovane pandemijom koronaviriusa, govoreći da će biti smanjenja plaća u administraciji.

Međutim, dosadašnja praksa je pokazala da se ne smije dirati u plaće visokih dužnosnika, državnih službenika, parlamentaraca, njihove nezarađene naknade, paušale, regrese, troškove za odvojeni život… Najveći teret krize do sada su podnijeli radnici uposleni u realnom sektoru. Na hiljade ih je ostalo bez posla.

– Ta priča o rezovima u administraciji je dio iz ekspozea premijera Federacije BiH Fadila Novalića i nažalost mi nismo došli do situacije da je ijedno radno mjesto u administraciji ukinuto. Naprotiv, imamo dodatna zapošljavanja, izmišljanje nekih novih agencija, radnih mjesta. Teret krize moraju podnijeti prije svega oni koji nemaju pojma ni zašto rade, šta rade, zbog čega uopće tu plaću primaju i dio od njihovih plaća treba biti ubrizgan radnicima u realnom sektoru, ne preko poslodavaca, nego direktno radnicima na račune koji imaju najniže plaće – kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH.

Naglašava kako će se jedino na takav način pokazati senzibilitet prema radnicima u realnom sektoru i prestati se lažno zaklinjati da su ti ljudi krajnji interes.

– U suštini, sva zakonska rješenja koja su predložena i o kojima se pričalo u posljednje vrijeme su bila isključivo preko leđa radnika iz realnog sektora. Prema tome, ja ne mislim da će se i ovog puta nešto posebno desiti. Ne mislim da će doći do značajnijih ispunjavanja obećanja premijera Novalića. Ostaje nam da vidimo da li ćemo biti jedina vlada koja smatra da smanjenjem potrošnje možemo izaći iz krize. Ponovit ću, rezovi u administraciji “da”, smanjenje plaća u administraciji “da”, povećanje plaće u realnom sektoru “da”, povećanje minimalne plaće svakako. Samo na taj način, ubrizgavanjem tog novca ljudima koji imaju minimalne plaće ćemo povećati javnu potrošnju i imati mogućnost da izađemo iz krize. To su načini na koje se bore sve ekonomije zemalja Evropske unije protiv udara ove krize – kategoričan je Šatorović.

Upitali smo kako komentira činjenicu da oni koji su se zalagali za smanjenje naknada, plaća, beneficija državnih službenika, visokih dužnosnika, parlamentaraca, nailazili na svojevrsni linč svojih kolega.

– Dosadašnja praksa je pokazala kako Ustav i zakoni vrijede samo kada su u pitanju plaće parlamentaraca. Međutim, postavlja se pitanje da li su radnici koji imaju niske plaće građani ove države, da li oni imaju Ustav i zakon, a znate da nam je svima zagarantiran dostojanstven život, rad i puna su nam usta tih prava. Ali toga nema u praksi, izuzev kod izabranih dužnosnika, zvaničnika – govori Šatorović i dodaje:

“Možda smo jedina zemlja u svijetu gdje predstavnici izvršne vlasti sjede i u zakonodavnoj vlasti. Dakle, imate situaciju da vam veći broj ministara iz Vlade FBiH sjedi istovremeno i u parlamentima, što je nonsens (besmisleno) i nešto što je neizdrživo. A onda ista ta vlada donosi prijedlog zakona o radu koja tjera ljude koji ionako imaju mizerne plaće, da rade 72 sata za 300 ili 400 KM – kazao je Šatorović.

Faktor