Šatorović: Strani radnici se ne mogu porediti sa domaćom radnom snagom

Prema Agenciji za statistiku broj registriranih nezaposlenih u BiH za mjesec februar iznosio je 355.211 osoba, a u poređenju sa februarom 2022. godine broj se smanjio za 5,5%.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ističe da te brojke nisu stvarne.
On također smatra da evidencije za statistiku nisu relevantne.

“U BiH po odredbama Zakona o radu koji je usvojila prethodna vlast i stimulisana siva ekonomija, značajan broj tih ljudi je sigurno u sivoj zoni. Imamo značajan broj ljudi koji se na evidenciji zavoda za nezaposlene nalaze samo zbog zdravstvenog osiguranja, a svoju egzistenciju ostvaruju u zemljama EU kroz sezonske poslove, tako da ta brojka ne odražava stvarno stanje na terenu”, kaže Šatorović za Raport.

Ističe i da to istovremeno pokazuje da “je opravdan zahtjev poslodavaca za liberalizacijom uvoza radne snage”.

“Samo je potrebno da se našim ljudima omogući da rade za dostojanstvenu platu i da na neki način dovedemo tu nezaposlenost na normalnu razinu što svakako očekujemo od nove vlasti”, kaže Šatorović i dodaje da se to može promijeniti sa donošenjem Zakona o minimalnoj plati, smanjenjem doprinosa na plate koje plaćaju poslodavci…

Prema podacima o nezaposlenosti Agencije za statistiku, broj nezaposlenih žena u BiH iznosi 206.245. Šatorović kaže da pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca još uvijek nije riješeno u našoj zemlji.

“Koliko god mi mislili da smo riješili pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca to se sasvim sigurno nije desilo jer i danas imate kod razgovora za posao da se izbjegavaju žene zbog mogućeg porođajnog odsustva, iako je to u suprotnosti sa zakonom o zaštiti majki i materinstva. Generalno se dakle bira muška radna snaga jer se po tom principu očekuje da bude manje odsutan sa posla”, mišljenja je Šatorović.

Što se tiče uvoza stranih radnika Šatorović naglašava da će se to dugoročno pokazati kao veoma loša strategija.

Ističe da se ti radnici ne mogu mjeriti sa domaćom radnom snagom ni svojim sposobnostima, niti obrazovanjem, niti produktivnošću.

“Ne možete vi očekivati od radnika na evidenciji nezaposlenih da počne raditi 72 sata sedmično za platu od 600 KM, čija je svega petina potrošačke korpe. Neophodno je popraviti plate, zaštiti radnika u smislu njegove egzistencije i onda u tom segmentu ćemo imati malo drugačiji pristup. 

S druge strane gdje se pokušavaju uvesti radnici iz zemalja trećeg svijeta, to će se pokazati dugoročno kao vrlo loša strategija iz razloga što ti ljudi koje planiraju uvesti ni svojim sposobnostima, ni obrazovanjem, niti produktivnošću se ne mogu mjeriti sa domaćom radnom snagom jer generalno kada domaćeg radnika platite onako kako on to zaista zaslužuje onda ćete imati sve ono što traže poslodavci – i produktivnost i kvalitet i zadovoljstvo radnika što će omogućiti bolji profit poslodavaca, koji bez obzira na sve nije uopće mali, u protekloj godini prema našim podacima iznosio je skoro pet milijardi KM”, kazao je u razgovoru za Raport.