Sarajevski muftija: Ovdje je važno ponavljati da ničiji identitet nije ugrožen

– Mi, muslimani smo stoljećima ovdje prisutni i ne tražimo nikakav poseban status, nego tražimo prava unutar ovog evropskog okvira, ovakvog kakav jeste, kaže Grabus

Dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski, u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović govori o tome koliko je važno da njegujemo naše različitosti i poštujemo svakog čovjeka.

Muftija Grabus je proveo i 15 godina u Sloveniji, bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji.

– U BiH zbilja postoje različitosti. Međutim, mi smo dugo vremena te razlike potiskivali i nismo o njima govorili. Ako je nešto dobro u ovome što sad događa, jeste da će te frustracije koje su ljudi godinama skupljali izaći. Postoji unutar različitih evropskih zemalja, pa i u Sloveniji, Njemačkoj i Austriji, tzv. taj kulturkampf, taj kulturni boj. Jedni ljudi su bliži tim desnim vrijednostima, drugi su naklonjeni lijevim.Treći su liberali. BiH je po prvi put samostalna država. Sada je situacija drugačija. Nama je u gradu, Sarajevo, došao je cijeli svijet. I neki ti centri moći koji su upravljali Sarajevom još uvijek se nisu pomirili s činjenicom da je Sarajevo sad jednako vrijedno i da ima isti status kao što ima i Beč, i Beograd, i Washington ili bilo koji drugi grad koji je glavni grad na svijetu. Imamo problem da kreiramo jedan zajednički narativ o tome kako se mi, u suštini, osjećamo. Ja sam Bošnjak, ali odrastao sam sa idejom da sam Bosanac. To ne može biti suprostavljeno. Ovdje je važno ponavljati da ničiji identitet nije ugrožen. 

Prof. Enes Karić u romanima sjajno slika tu crtu zajedništva i ovdašnjeg suživota s drugim i drugačijim, ne dvojeći ni časa – za razliku od nekih političara koje danas ne moramo spominjati – da je Evropa oduvijek u Bosni i Hercegovini i da je prirodni razvoj naše zemlje napredak ka evropskim integracijama.

– On je naše blago i zbilja jeste u svojim romanima predstavio sve te dileme kroz različite faze našeg postojanja u BiH. Iako su Bošnjaci pružili otpor Austro-Ugarskoj, prvi imam je u austrougarskoj vojsci imenovan već 1883. godine. Mi, znači, govorimo o iskustvu starijem više od stoljeća. A po evropskim zakonima i po praksi, ako je jedna manjina prisutna na nekom području 100 godina, onda mora imati poseban status. Mi, muslimani smo stoljećima ovdje prisutni i ne tražimo nikakav poseban status, nego tražimo prava unutar ovog evropskog okvira, ovakvog kakav jeste. I te dileme koje se pred nas postavljaju, gdje mi pripadamo, ko smo, ne znam dokle su te dileme došle, jer rahmetli Alija Izetbegović je upravo svojim djelovanjem pokazao kroz borbu koju je BiH imala od 1992. gdje mi pripadamo. I zbog toga je važno govoriti o tim temama, jer na kraju se onda definiše i naš vjerski i politički narativ, ali i sve druge teme koje su važne. Postoji velika kompozicija i svaki narod ili svaki poseban identitet ima neke vagone ili kupee, vozi se. Nama je važno da znamo urediti taj svoj kupe, BiH, koja je sekularna država, demokratska, pluralna, sa različitim problemima. Borit ćemo se za to, jer samo u slobodnom sistemu čovjek može biti snažan, vjernik. Zato su muslimani u BiH zanimljivi čitavom dunjaluku. Imaju slobodu, smiju se izražavati i smiju ukazati na svoje mišljenje i na Istoku i na Zapadu, ocjenjuje muftija Grabus i dodaje da se u BiH smije govoriti o temama o kojima se u mnogim zemljama na svijetu teško može otvoriti bilo koja vrsta debate i ovaj način nas može jedino ovdje i spasiti.