Sarajevo skoro kao Peking – puno smoga i automobila

Posljednji dani novembra u Sarajevu u znaku su zagađenja zraka zbog čega je proglašeno stanje pripravnosti.

Dan nakon što se glavni grad Bosne i Hercegovine, prema podacima sajta IQAir, našao među prvih pet u svijetu po zagađenosti, mjerenja pokazuju da su vrijednosti štetnih čestica 28. novembra bile i do tri puta veće od dozvoljenih.

I dok je 28. novembra, u jutarnjim satima, zrak ocijenjen “nezdravim”, situacija se u poslijepodnevnim satima mijenjala, pa su mjerenja pokazala da je umjereno zagađen.

Mjere “pripravnosti” koje su uvedene podrazumijevaju, između ostalog, zabranu saobraćaja za starija vozila i strožu inspekcijsku i policijsku kontrolu. Zabrana se odnosi na automobile i kamione, čiji dizel motori imaju normu Euro 1 i manju.

‘Sarajlijama teško bez automobila’

Vozač Armin Hasić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je mjere teško ispoštovati, jer se Sarajlijama teško odreći “luksuza vožnje automobilom”.

“Prije polaska na posao, oko 6.30 sati, u zraku je jako neugodan miris i tako je negdje do podne. No, bez obzira na poskupljenje goriva, auta se jednako voze. Jedino što sam primijetio da sve više građana koristi ove električne romobile”, ističe on.

Armin Hasić kaže da je u Sarajevu teško ispoštovati preporuke o korištenju javnog prevoza; Foto: Marija Augustinović/RSE

U Kantonu Sarajevo je krajem 2021. godine bilo registrirano gotovo 160 hiljada vozila, pokazuju podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK).

Stanovnici Sarajeva imaju mogućnost unajmljivanja električnih romobila; Foto: Marija Augustinović/RSE

Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, nije odgovorio na upit RSE da li se građani pridržavaju zabrane vožnje starijih automobila i da li je bilo izrečenih kazni.

Preporuke za starije i djecu

Uvođenjem mjere pripravnosti, vlast u Kantonu Sarajevo zatražila je od starijih osoba i oboljelih da bez potrebe ne izlaze vani.

Toga se ne pridržava Tanja Erlović koja je u ponedjeljak prošetala centrom grada.

“Izdaju se besmislena upozorenja, kao recimo ovo da ostanemo kod kuće. Samo se priča i na tome ostaje. No, ništa se ne radi, recimo, na tome da građani koji koriste drva i ko zna šta za ogrjev, pređu na alternativna rješenja”, ističe ona.

Sarajka Tanja Erlović tvrdi da su dosadašnje mjere protiv zagađenja zraka besmislene; Foto: Marija Augustinović/RSE

Tanja živi u sarajevskom naselju Višnjik, smještenom na sjevernim padinama grada.

“Višnjik mi se čini kao malo manje zagađen nego ostali dijelovi grada koji su u kotlini. No, od Baščaršije, pa sve do Ilidže vlada katastrofa”, kaže ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ova penzionerka upozorava da je zagađenje problem koji je godinama prisutan u Sarajevu, te da sistemske mjere izostaju.

U okviru mjera pripravnosti školama i vrtićima je upućen apel da djeca ne izlaze u školska dvorišta tokom odmora, kao i da se izbjegava nastava iz tjelesnog odgoja na otvorenom.

No, sudeći prema situaciji tokom velikog odmora ispred jedne osnovne škole u sarajevskoj općini Centar, ova preporuka nije ispoštovana.

Sarajevo kao Peking

Sa zagađenjem zraka u zimskoj sezoni Sarajevo se bori već godinama, zbog čega su vlasti su proteklih godina proglašavale i stanje “uzbune”.

Anes Podić, iz Udruženja “Eko akcija” kaže za RSE da je Sarajevo godinama među najzagađenijim evropskim gradovima, dok je u januaru 2020. gotovo dostigao Peking.

Anes Podić upozorava da je Sarajevo 2020. godine po zagađenosti zraka dostiglo Peking; Foto: RSE

“Bila je tada zaista katastrofalna situacija i zamalo smo premašili rekord Pekinga na nivou mjesečnog prosjeka. Peking tokom cijele decenije nije silazio sa naslovnica svjetske štampe zbog izrazitog zagađenja zraka”, ističe Podić.

On tvrdi mjere, poput trenutne epizode pripravnosti, do sada nisu imale efekta, nego su donesene pod pritiskom javnosti.

“Vlast ne želi da na bilo koji način izgubi popularnost, jer je percepcija da će možda izgubiti nekog glasača ukoliko, recimo, zabrani promet starijim automobilima ili naredi nekoj kompaniji koja koristi prljave energente da smanji emisije”, naglasio je Podić.

Sarajevo nije jedini grad u BiH koji je zagađen. Prema podacima organizacija za zaštitu okoliša, na listi najzagađenijih su i Zenica, Ilijaš, Lukavac i Visoko.

Glavni izvori zagađenja zraka u BiH su termoelektrane i željezare, toplane i kućna ložišta na ugalj i drva. Također, među zagađivačima su vozila, a posebno automobili s dizelskim motorima, a jedan od uzroka je i neadekvatna gradnja.

‘Bijeg na selo jedini spas’

Azra Bajrić iz Gornjih Čevljanovića, mjesta udaljenog tridesetak kilometara od Sarajeva, tvrdi da je jedini izlaz “bijeg na selo”.

“Naravno da je bolje, nemamo toliko automobila. Planinski zrak i sve je svježije. Kad se siđe ovdje malo se osjeti, ali mi smo navikli, ojača se na zraku”, kaže Azra.

Kada dolazi u Sarajevo, često mora staviti masku jer, kako tvrdi, smog u pojedinim danima doslovno guši.

“Samo treba bježat’ na selo. Stvarno je previše saobraćaja, naši ljudi žele i u prodavnicu autom. Dosta je i ovog loženja, puno svega, preopterećeno je Sarajevo”, poručuje ona.

Organizacija “Human Rights Watch” objavila je krajem augusta ove godine izvještaj u kojem se navodi da su bh. gradovi tokom zime među najzagađenijima u svijetu.

Prema podacima Svjetske banke, oko 3.300 ljudi u BiH godišnje umire od izloženosti zagađenju zraka, što je devet posto od ukupnog broju smrtnih slučajeva.

Marija Augustinović (Radio Slobodna Evropa)