SAMO U BIH: Službenica suda kupila lažnu diplomu i ostala raditi do penzije

“Ukoliko želite vidjeti kako ne treba da radi pravosuđe onda samo treba da dođete i snimite pravosuđe Brčko distrikta”, upozorio je sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Nedeljko Tabaković još dok je svjedočio pred Privremenom istražnom komsijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu.

KUPOVINA DIPLOME

O stanju u brčanskom pravosuđu Žurnal je pisao u nekoliko navrata, od nepotizma do zapošljavanja osuđivanih osoba u Osnovni sud Brčko distrikta BiH. Rezultat tih tekstova jeste formiranje predmeta u UDT-u protiv predsjednika ovog suda Jadranka Grčevića. Osim toga, Pravosudna komisija u Brčkom je razmatrala radno-pravni status za tri službenika suda koji su ranije uslovno osuđivani, nakon čega je uposleniku Branku Pančiću uručen otkaz, dok su druga dva uposlenika zadržani jer nisu utvrđene nepravilnosti (i pored presuda).

Žurnal je u međuvremenu došao do saznanja da je još jedna uposlenica suda osuđivana, ali da to nikada nije uticalo na njen radno-pravni status, tako da je na svom radnom mjestu u sudu ostala do penzije.

Došli smo u posjed presude od 17. juna 2010. godine kojom je ta uposlenica Osnovnog suda Brčko distrikta BiH (identitet poznat redakciji) osuđena na dva mjeseca zatvora zbog falsifikovanja diplome. Presuda je rezultat sporazuma sklopljenog sa Tužilaštvom, a zatvorska kazna je zamijenjena novčanom od 3.000 maraka.

Inače, zaprečna kazna za ovo krivično djelo je od tri mjeseca do pet godina.

Prema presudi, ova uposlenica (koja se u međuvremenu penzionisala) u novembru 2007. kupila je diplomu Srednje ekonomske škole za 800 maraka i dostavila je u Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Vlade Brčko distrikta BiH radi ulaganja u njen lični radni dosje.

Iz Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH podsjećaju da je u odnosu na ovu uposlenicu nastupio “institute brisanja kazne”, tako da za nju važi “fikcija nekažnjivosti”.

To i nije sporno, jer zakon, između ostalog, i propisuje da se osuda na novčanu kaznu i kaznu zatvora do jedne godine briše iz kaznene evidencije po proteku roka od tri godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne izvrši novo krivično djelo.

Ono što je sporno jeste da je ova uposlenica u momentu kada je protiv nje podignuta optužnica za falsifikovanje diplome, a po kojoj je kasnije i priznala krivicu, te je uslijedila presuda, bila uposlena u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH. I pored toga, ona je nastavila raditi u sudu.

“Svi uposlenici u javnoj upravi u Brčko distriktu BiH, koji su falsifikovali diplome, dobili su otkaz, ali ne i dotična”, naglasio je naš izvor.

On dalje naglašava da je nedopustivo da predsjednik suda ne suspenduje osobu koja je falsifikovala diplomu i dopušta joj da nastavi raditi u istom sudu. To, tvrdi naš izvor, izaziva nepovjerenje javnosti prema toj instituciji.

“Predsjedniku suda nikako ne može biti izgovor da mu to nije bilo poznato. Ne može reći da je bio neinformisan, kao u slučaju Branka Pančića kojem je na osnovu pisanja vašeg portala prestao radni odnos. On se zapravo u slučaju Pančić pokušava izvući iz ove situacije, jer je opće poznato da se prilikom zasnivanja radnog odnosa traži uvjerenje da se ne vodi krivični postupak”, navodi naš izvor.

Podsjetimo, Pančić je u Banjoj Luci osuđen na uslovnu kaznu zbog pomaganja u zloupotrebama u slučaju Balkan Investment Banke. Pravosudna komisija je utvrdila da “u vrijeme prijema u radni odnos nije ispunjavao opšti uslov za zasnivanje radnog odnosa koji se odnosi na nevođenje krivičnog postupka”, a što im, navodno, ranije nije bilo poznato.

IZOSTALA DISCIPLINSKA MJERA

Vezano za uposlenicu koja je osuđivana zbog falsifikovanja diploma, a koja kazna je brisana iz krivične evidencije, u Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta BiH navode da je ona u Osnovni sud zaposlena odlukom gradonačelnika Brčko distrikta 26. oktobra 2001., na prijedlog odbora za izbor kandidata, a sve po odobrenju OHR-a od 22. oktobra 2001.

Potvrdili su da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela već bila uposlenik Osnovnog suda, oko šest godina.

“Pored toga, kada je primljena u Osnovni sud Brčko distrikta BiH na osnovu gore navedene odluke, za radno mjesto na koje je primljena, kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa bila je dovoljna završena osnovna škola sa završenim daktilografskim kursom. Imenovana je osnovnu školu završila 1981., a daktilografski kurs 1984. godine, čime je stekla zvanje daktilografa II (druge) klase”, kažu u Pravosudnoj komisiji, te navode da je ispunjavala tražene uslove za prijem u radni odnos.

Ni ovo, također, nije sporno.

Na pitanje zbog čega je u njenom slučaju izostala disciplinska mjera u vidu suspenzije, iz Pravosudne komisije podsjećaju da je “za pitanje udaljenja iz službe, prema Zakonu o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta koji je u to vrijeme važio, određuje da će se službenik udaljiti iz službe ako je protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo u vršenju službene dužnosti,“.

“Dakle, za udaljenje iz službe relevantno je za koju vrstu krivičnog djela je protiv službenika potvrđena optužnica, a to su sva krivična djela učinjena u vršenju službene dužnosti. Presuda Osnovnog suda, za koju kažete ste došli u njen posjed, odnosi se na krivično djelo falsifikovanje isprave. Pošto konkretno krivično djelo spada u krivična djela protiv javnog reda i pravnog saobraćaja, a ne u krivična djela učinjena u vršenju službene dužnosti, onda je sasvim jasno da u tom slučaju nisu ispunjeni uslovi za suspenziju službenika, budući da je uslov za suspenziju”, navode iz Pravosudne komisije.

Pozvali su se i na Zakon o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta BiH kojim je propisano da službeniku prestaje radni odnos ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u službi duže od šest mjeseci, danom pravosnažnosti presude.

20 GODINA NA ČELU SUDA

No, sagovornici Žurnala tvrde da je ovo samo jedan u nizu primjera funkcionisanja brčanskog pravosuđa u kojem su na čelnim pozicijama, već 20 godina, tri iste osobe, Jadranko Grčević je predsjednik Osnovnog suda, Damjan Kaurinović je predsjednik Apelacionog suda i Zekerija Mujkanović glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta BiH. Prva godina im se, pojašnjeno je za Žurnal, vodila kao probna, a zvanično su na te funkcije imenovani odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH 1. aprila 2002.

O ovome je, također, ranije govorio sudija Tabaković.

„Njih trojica su vječito na vlasti, a to im omogućava trenutni Zakon o VSTV-u koji se hitno mora mijenjati, posebno u smislu ograničavanja mandata nosilaca pravosudnih funkcija“, kaže Tabaković.

On već odavno upozorava da Grčević nije ispunjavao uslove ni da bude pozvan na intervju za kandidata za predsjednika, jer u istom sudu radi i njegova supruga, u Zemljišno-knjižnom odjelu. “U Pravilniku o izboru predsjednika suda i sudija, na inicijativu Evropske komisije, donesen je član 49. stav 1. tačka a, koji, između ostalog, kaže da se na razgovor neće zvati kandidat čiji je supružnik zaposlen u istom sudu”, upozorio je Tabaković i članove Istražne komisije.

No, za VSTV to nije bila prepreka, a njihovo obrazloženje koje su dali još ranije glasilo je da „supruga od Grčevića nije nosilac pravosudne funkcije“.

U Grčevićevom sudu zaposlena je i supruga predsjednika Apelacionog suda Damjana Kaurinovića. I ona je uposlena u Zemljišno-knjižnom odjelu. Da apsurd bude veći, predsjednik Apelacionog suda u Brčkom ocjenjuje rad predsjednika Osnovnog suda u Brčkom.

Naši sagovornici navode da se na ovakve stvari već godinama “žmiri” i da su one glavni uzrok trenutno loše situacije u brčanskom pravosuđu.

KADIJA TE TUŽI, KADIJA TI SUDI

Po kojem principu funkcioniše pravosuđe u Brčkom dokaz je i to što je predsjednik Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Jadranko Grčević u 19 parničnih predmeta stranka u postupku. Od toga je u 16 predmeta on taj koji tuži.

Prema trenutnoj postavci stvari to mu i omogućava Zakon jer u Brčkom nema delegacije nadležnosti, tako da se sve sudi u tamošnjem Osnovnom sudu. Pravni stručnjaci već odavno upozoravaju da je ovo jedna od mnogobrojnih stavki koja se mora mijenjati.

Žurnal je na uvid dobio dvije potvrde o 10 pokrenutih postupaka u kojima je Grčević podnosilac prijave do 2014., a nakon te godine bilo je još devet takvih postupaka.

Podsjetimo da je Grčević, zahvaljujući svom sudu, u jednom predmetu uspio da za nanošenje duševne boli naplati čak 20.000 KM, a u još dva 7.000 KM i 9.000 KM.

Između ostalog, Grčević se godinama već tuži i sa Admirom Beganovićem oko postupka poništenja građevinske i upotrebne dozvole u upravnom postupku i upravnom sporu, a koji je Beganović legalno izdejstvovao nakon pet godina.

Dobili smo na uvid i posljednju tužbu koju je Beganović podnio protiv Grčevića radi utvrđivanja prava građenja, a ovaj predmet je trenutno kod sutkinje Aleksandre Obradović.