Samo Skandinavci konzumiraju više kafe od bh. stanovnika: U pandemiji pojačana potrošnja

“Da kilogram kafe poskupi na hiljadu maraka, ljudi bi nekako do nje dolazili”, priča ugostitelj iz Mostara, gdje se raspravlja o cijeni kafe u BiH i najavama da u novoj godini kafa poskupljuje drugi put u tri mjeseca te će i oni koji nisu bili pobornici poskupljenja fmorati razmisliti o tome.

Naime, svjetska kriza prouzročena pandemijom, vremenske neprilike u zemljama u kojima se proizvodi, energenti čija je cijena rasla…  sve to utjecalo je i na poskupljenje kafe na svjetskom tržištu, piše Večernji list BiH.

Opskrba nije ugrožena

Ovih dana istaknuli su to i u pržionici kafe Minea, kazavši kako se oko Nove godine sprema drugi val poskupljenja kafe u protekla tri mjeseca.

“Kafa je burzovna roba i na njezinu cijenu utječe i kretanje dolara, a poskupljenje se dogodilo i zbog pada uroda u Brazilu, kao i zbog enormnog rasta cijena prijevoza”, otkrili su.

U hercegovačkim firmama ima dovoljno zaliha.

“Onaj ko ozbiljno prati situaciju, zna da je ovo očekivano. Ove godine kupili smo dovoljne količine kafe kako bismo mogli premostiti krizna vremena jer smo već tada imali poskupljenje prijevoza, a otvoreno se govorilo i o poskupljenjima koja sada imamo. Opskrba kafom nije ugrožena, a dramatičnog rasta cijena nema. Neke neće ni rasti”, pričaju  u jednoj veleprodaji.

Kada je BiH u pitanju, ovdašnji stanovnik u prosjeku potroši 6,1 kilogram kafe godišnje, a još smo daleko od Skandinavaca koji su u svjetskom vrhu. Primjerice, Finac godišnje potroši 12 kilograma kafe, a slijede stanovnici ostalih zemalja Skandinavije. No, ako vam se čini da su nam daleko pobjegli, BiH je 11. u svijetu po ispijanju kafe po stanovniku.

“U Evropi su najveći kafopije Finci, dok u jugoistočnoj Europi i na Balkanu kafa posjeduje kultni status okupljanja mladih. Kafa je u manjem ili većem obujmu piće masovne upotrebe, dio jutarnjega rituala, poslovnog sastanka ili upoznavanja, a nezamjenjiv je napitak koji spaja višestruko kulture istoka i zapada, sjevera i juga i kao takva forma briše granice mjesta prostora i vremena. Kafa nije samo napitak, ona je više od napitka”, napisao je u svom radu Ivan Vrljić.

A u BiH je, sudeći po mnogim faktorima, ispijanje kafe u pandemiji višestruko poraslo. Zamislite, sve “lockdowne”, poslove na daljinu, odlaske na selo i sve novine koje nam je doba koronavirusa donijelo. Iako su kafići i restorani bili zatvoreni ili im je bilo skraćeno radno vrijeme ili su pak bili ograničeni brojem gostiju, od kafe se nije odustajalo. Čim je situacija postala bolja, ljudi su napunili kafiće i naručili svoj omiljeni napitak. Također, u doba pandemije porasla je i prodaja aparata za kafu, tako da je, uz tradicionalnu tursku, mnogima omiljen postao espresso, bilo ujutro ili poslijepodne i navečer. Vrhunska kafa napravi se u nekoliko poteza.

Dan počinje nakon kafe

U istraživanju jedne agencije na uzorku od 120 ljudi, veliki broj anketiranih povećao je konzumaciju kafe.

“Konzumacija kave u našoj je kulturi više od ispijanja napitka s kofeinom, to je ritual koji se prenosi generacijama i nezamjenjiv je dio svakodnevice. Ispijanje kafe potrošačima daje iskustvo susreta sa samim sobom i drugima, rituali ispijanja oblikuju arhitekturu svakog njihova dana. Dan počinje tek nakon dobre jutarnje kafe koja usmjerava fokus na dnevne izazove i “optimizira temperaturu na radnu”.

Rituale vezane uz konzumaciju kafe potrošači njeguju bez obzira na pandemiju. Daju im utjehu, poznatost, strukturu i ulijevaju dozu sigurnosti, što je posebno važno u vrijeme ugroze i nesigurnosti – navedeno je u istraživanju. Pa ako i dođe do novog poskupljenja koje se najavljuje, od kave se neće odustati.