Sa kojim grozotama se susreću organi gonjenja u suzbijanju pedofilije

Slučaj dječije pornografije u Bileći, u kojoj je dvadesetčetverogodišnji mladić pozivao dvanaestogodišnju djevojčicu na seksualni odnos, predmet je istrage koju vodi policija iz Trebinja u saradnji sa Odjeljenjem za visokotehološki kriminalitet MUP-a Republike Srpske. Prema saznanjima ATV-a, otac djevojčice iz Bileće otkrio je više od 60 različitih poruka na kćerkinom telefonu, koje joj je putem Vibera upućivao 24 godišnjak.

Da djeca mogu biti na meti poremećenih pojedinaca, odavno je poznato. No, pitanje je jesu li roditelji svjesni da takvih ljudi ima i u Bosni i Hercegovini. Tužitelji se i u našoj zemlji, na žalost, susreću sa stravičnim životnim sudbinama, od činjenice da očevi zlostavljaju kćerke, do toga da su djeca postale žrtve pornografije i drugih krivičnih djela pedofilije. Socijalni radnici upozoravaju na oprez zbog opasnosti koje vrabaju sa društvenih mreža, a mi smo provjerili sa kojim se sve to gozotama susreću organi gonjenja u suzbijanju pedofilije.

Medijski naslovi upozoravaju kako pedofila ima i u našem okruženju. Seksualno zlostavljanje, silovanje, pornografija, čak i trgovina djecom – sve su to krivična djela koja otkrivaju organi gonjenja. U protekle dvije godine samo Okružno tužiteljstvo Banjaluka zaprimilo je 58 prijava za krivična djela u vezi sa pedofilijm, podignuto je 18 optužnica, a u četiri slučaja je obustavljena istraga.

Ove godine, Tužiteljstvo Republike Srpske podiglo je nekoliko optužnica za trgovinu djecom i obljubu nad djetetom mlađim od 15 godina. U februaru je Okružni sud osudio lice O. M. za trgovinu maloljetnicima, u toku je žalbeni postupak.

“Može se reći da je radi o osobama koje su emocinalno nezrele, o osobama koje nemaju uredan seksulani živt ili uopće nemaju”, kaže viktimolog Hana Korać.

Roditelji trebaju biti svjesni opasnosti, koje u vrijeme digitalnih tehnolgija, vrebaju sa interneta.

“I to predstavlja izvanrednu priliku za psihički poremećene osobe, kao što su pedofili, da ostvare svoje ciljeve. Roditelji daju saglasnost djeci, koja nisu psihički ni fizički zreli da imaju neki do tih naloga, a onda zbog svojih obaveza ne provode dovoljno vremena sa djecom, ne steknu povjerenje djeca u njih a ni oni u djecu. I onda, često, djeca budu zavedene od pedofila, uvučena u tu komunikaciju”, rekao je socijalni radnik Miroslav Zurovac.

Tužitelji u Tuzli posljednjih mjeseci podigli su četiri optužnice, a sud je donio dvije osuđujuće presude. Dječija pornografija je česta u ladicama istražitelja i u Tuzlanskom kantonu, podignute su tri optužnice, suci su izekli dvije presude. Rodoskvrnuće, to jest incest, je možda i najgore krivično djelo pedofilije, a u Tuzli je u protekle dvije godine donesena jedna osuđujuća presuda.

“Podignuta je jedna optužnica za krivično djelo silovanje počinjeno u sticaju sa spolnim odnosom sa djetetom i krivičnim djelom rodoskvrnuće. U predmetu je u toku suđenje”, naveli su iz Tužilaštva TK-a.

Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu posljednjih deset godina izrečeno je pet presuda u vezi sa pedofilijom. 2010. godine H.A. kažnjeno je zatvorskom kaznom od 13 godina i šest mjeseci. Devet godina kasnije za isto kazneno djelo osoba A.S. je osuđena na šest godina. 2017. osoba inicijala S.S. je osuđena na 12 godina.

U nekim slučajevima, smatra viktimologinja Korać, sudovi bi trebali i drastičnije kažnjavati.

“Mislim da bi ta sankcija trebala biti u slučaju ako je nastupila smrt i do 15 godina, a može se i razmišljati i o dugotrajnijim kaznama”, navodi Korać.

U nekim drugim zemljama zakon je mnogo strožiji prema pedofilima, a to se odnosi i na javnu objavu registra pedofila, što u BiH nije slučaj.

Republika Srpska je formirala registar 2018. godine, ali nije javno dostupan. Ipak, svi koji se žele zaposliti na poslovima u vezi sa djecom, moraju proći provjeru kroz registar, a i neke su firme svojevoljno tražile provjeru svojih zaposlenika.

“Podaci iz registra se mogu dati jedino policiji, tužilaštvima i drugim organima gonjenja u krivičnom postupku”, kazala je Mirna Miljanović, iz MUP RS-a.

Za razliku od Srbije, gdje je to postala prvorazredna državna tema, pravosudni organi u BiH ne raspolažu podacima o nestalim bebama iz porodilišta, premda su svjedočenja roditelja brojna. Europski sud za ljudska prava je 2013. godine donio presudu u slučaju Zorice Jovanović protiv Srbije, i tada obvezala vlasti te zemlje da do kraja istraže slučajeve misterioznog nestanka novorođenčadi iz srbijsnskih porodilišta.

N1