S biroa u penziju: Dok u BiH generalno pada nezaposlenost, broj starijih od 60 godina koji su bez posla raste

Broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini je smanjen u skoro svim dobnim kategorijama osim u kategoriji starijih od 60 godina u kojoj ne samo da nije zabilježeno smanjenje, već je zabilježeno povećanje broja nezaposlenih.

Ovo pokazuju posljednji podaci zavoda za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, što, prema ocjeni nekih ekonomista, znači da će ti ljudi vjerovatno sa biroa otići u penziju, moguće i minimalnu.

Nedavno su iz Službe za zapošjavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona naveli da evidencija nezaposlenih osoba stari, što dodatno usložnjava problem zadovoljenja potreba na tržištu rada. Dodali su da, u poređenju 2021. i 2022. godine, broj nezaposlenih jeste smanjen, ali se ta pozitivna razlika u broju nezaposlenih smanjuje kako se povećava starosna dob, dok u kategoriji 60 plus godina je broj nezaposlenih i veći nego 2021.

Zanimalo nas je da li je slična situacija i u ostatku Bosne i Hercegovine.

– Iz podataka je vidljivo da je prosječan broj nezaposlenih u 2022. godini smanjen za 21.765 osoba ili 7 posto u odnosu na 2021. godinu. U svim dobnim grupama je zabilježeno smanjenje broja nezaposlenih, osim u kategoriji osoba sa 60 i više godina života – odgovor je Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ) u čijoj je evidenciji bilo 289.912 nezaposlenih ljudi.

– Mladih nezaposlenih osoba dobi do 30 godina u 2022. godini je bilo 65.490, što je smanjenje za 10.175 u odnosu na 2021. godinu. Istovremeno u 2022. godini je bilo 32.650 nezaposlenih osoba dobi 60 i više godina, što je povećanje za 1.445 u odnosu na 2021. godinu – dodaju iz FZZZ.

Prema podacima dostupnim na web stranici Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u januaru prošle godine je bilo 6.634 nezaposlena u dobi od 60 do 65 godina, dok u novembru iste godine taj broj povećan na 6.835 osoba. Iz ovog zavoda je odgovoreno da je s 31. decembrom 2022. godine na evidenciji bilo 64.295 nezaposlenih, od čega su skoro četvrtina oni od 55 do 65 godina starosti.

Istakli su i da se s godinama starosti povećava dužina čekanja posla pa tako trećina od ukupnog broja starijih od 55 do 65 čekaju devet i više godina na evidenciji.

– Danas poslodavci prilikom odabira kadra sve više traže mlađu radnu snagu koja je spremna za dodatne edukacije, usavršavanje i koja je fleksibilnija u radu – prokomentirali su iz Zavoda za zapošljavanje RS-a.

Podaci Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta su da je u januaru ove godine manje nezaposlenih nego što ih je bilo u januaru prošle godine, ali da je starijih od 60 godina sada više na birou nego prije godinu.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar i poslovni savjetnik, istakao je da je, nažalost, to situacija koja pokazuje da se više traže mladi koji mogu izdržati, raditi duže od propisanog, jer stariji nisu u mogućnosti baš raditi prekovremeno i raditi neke zahtjevne aktivnosti.

– Kompanije se “oslobađaju” takvih ljudi sporazumnim raskidom ugovora, proglašavanjem tehnološkim viškom i to dovodi do pojave rasta nezaposlenih u ovoj starosnoj kategoriji. Te kategorije se inače teško zapošljavaju iako uvijek ima mogućnost da se pametnije iskoriste, da se iskoristi njihovo znanje i iskustvo, što se i radi u modernim zemljama. Ali kod nas je problem što smo sirovo društvo. Naša politika spram teško zapošljivih, spram socijalnih kategorija je nekaradna. Zavodi za zapošljavanje u modernim zemljama traže mogućnost da ljudi doprinose penzionom fondu, a ne da ga opterećuju – ocijenio je Pavlović, te dodao da će nezaposleni stariji od 60 godina vjerovatno sa biroa u penziju.

Faktor.ba