Ruski megalomanski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

Rusija objavila listu zahtjeva za koje tvrdi da se moraju ispuniti kako bi se snizile tenzije u Evropi. Sporne sigurnosne garancije koje Moskva traži uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO.

Rusija je iznijela veoma spornu listu sigurnosnih garancija kako bi smanjila tenzije u Evropi i smirila krizu u vezi s Ukrajinom, uključujući mnoge zahtjeve koje je Zapad već odbio.

Zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istočnom krilu NATO-a, ustvari vraćajući NATO snage tamo gdje su bile stacionirane 1997. godine, prije širenja na istok.

Nacrt sporazuma u osam tačaka objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova dok su se ruske snage gomilale blizu ukrajinskih granica. Moskva je obećala da će ignorisanje njenih interesa dovesti do “vojnog odgovora” sličnog kubanskoj raketnoj krizi 1962.

Vladimir Putin je zatražio od Zapada da Rusiji pruži “pravne garancije” njene sigurnosti. Međutim, agresivni prijedlozi Kremlja će vjerovatno biti odbijeni u zapadnim prijestolnicama kao pokušaj formalizacije ruske sfere utjecaja nad istočnom Evropom.

Zahtjevi koje je Moskva prvi put u cijelosti iznijela predati su SAD-u ove sedmice. Oni uključuju zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvaniju, Latviju i balkanske zemlje.

Rusija također zahtijeva da NATO obustavi daljnje širenje, uključujući i pristupanje Ukrajine alijansi i da ne održava vježbe bez prethodnog dogovora s Rusijom u Ukrajini, istočnoj Evropi, u zemljama Kavkaza kao što je Gruzija ili u centralnoj Aziji.

Zemlje NATO-a, posebno Poljska i baltičke zemlje, vjerovatno će na te prijedloge gledati krajnje negativno. Oni su upozorili da Rusija pokušava ponovo uspostaviti sferu utjecaja u regionu i da dokument vide kao dokaz da Moskva nastoji ograničiti njihov suverenitet.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima se Ukrajini uskraćuje pravo da uđe u vojnu alijansu, rekavši da je to na Ukrajini i 30 zemalja NATO-a. Već postoje velike prepreke za ulazak Ukrajine u alijansu, uključujući njen teritorijalni spor s Rusijom zbog anektiranog Krima.

Ruski dokument također poziva dvije zemlje da povuku sve raketne sisteme kratkog ili srednjeg dometa izvan dosega, zamjenjujući prethodni sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji su Sjedinjene Američke Države napustile 2018.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u petak da nema roka za razgovore, ali da Rusija želi da započne pregovore “bez odgađanja i bez odugovlačenja”.

“Možemo da idemo bilo gdje i u bilo koje vrijeme, čak i sutra“, rekao je.

Upitan da li smatra da su zahtjevi nerazumni, odgovorio je da ne smatra.

“Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da ne treba potcijeniti ozbiljnost našeg upozorenja”, rekao je on.

Zapadne zemlje upozorile su da Rusija možda priprema invaziju na Ukrajinu u januaru, jer su se ruski tenkovi, artiljerija i projektili gomilali u blizini granica.

Ukrajina je u petak saopštila da je jedan od njenih vojnika poginuo tokom borbi s proruskim separatistima na istoku zemlje.

Kijev se bori protiv promoskovske pobune u dva otcijepljena regiona na granici s Rusijom od 2014. godine, kada je Kremlj anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim.

Rusija je okupila oko 100.000 vojnika na svojoj strani granice. Joe Biden je upozorio Putina na “sankcije kakve nikada nije vidio” ako njegove trupe napadnu Ukrajinu. Čelnici Evropske unije pozvali su u četvrtak Moskvu da zaustavi svoje vojno jačanje i vrati se pregovorima koje vode Francuska i Njemačka.