Ruska ekonomija osjeti posljedice sankcija i pored negiranja Kremlja

Dva mjeseca nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je poduzeo vanredne mjere kako bi otupio oštricu ekonomske kontraofanzive sa Zapada. Dok Rusija iznosi tvrdnje u osnovi o simboličkim pobjedama, polako se počinju osjetiti posljedice sankcija.

Zapad je odsjekao Rusiju od pristupa stranim rezervama, ograničio izvoz ključne tehnologije i uveo brojne sankcije, na što je Kremlj odgovorio drastičnim mjerama kako bi spasio ekonomiju.

Mjere su uključivale povećanje kamatnih stopa do čak 20 posto, uvođenje kontrole kapitala i prisiljavanje ruskih poduzeća da svoju dobit pretvaraju u rublje. Kao rezultat toga, vrijednost rublje se oporavila nakon početnog pada, a prošle sedmice je Centralna banka poništila dio povećanja kamatne stope.

Ruski predsjednik Vladimir Putin se ohrabrio i proglasio, evocirajući slike iz Drugog svjetskog rata, da je zemlja izdržala “blitz” sankcija Zapada.

Ipak, bliži pogled pokazuje da sankcije ostavljaju ožiljke na ruskoj ekonomiji. Rosstat, ruska državna agencija za statistiku je objavila kako je inflacija prošli mjesec dosegla 17,3 posto, najveći iznos od 2002. godine.

Neke od ruske kompanija su bile prisiljene da obustave proizvodnju, a nekoliko različitih izvora je navelo da je proizvodnja zaustavljena u najvećoj ruskoj fabrici tenkova zbog nedostatka dijelova.

Avtovaz, fabrika automobila u vlasništvu Renaulta je također zatvorila svoje pogone, a gradonačelnik Moskve je izjavio kako će u gradu biti izgubljeno najmanje 200.000 radnih mjesta.

Više od 300 kompanija se povuklo iz Rusije, ali posebno je lance snadbijevanja pogodilo povlačenje dostavnih kompanija – Maersk, DHL, UPS.

Većina ekonomista poziva na strpljenje jer je potrebno vrijeme da bi sankcije počele djelovati. Ako Rusija ne može doći do kapitala, rezervnih dijelova to će vremenom dovesti do zatvaranja većeg broja fabrika i veće nezaposlenosti.

Trebala je gotovo godina da se sankcije koje su uvedene nakon okupacije Krima 2014. godine počnu osjetiti na ruskoj ekonomiji kroz veću inflaciju, opadanje industrijske proizvodnje i usporavanje rasta.

Cijene u ruskim supermarketima već su doživjele ogroman porast. Tako je cijena šećera porasla za 77 posto, neko povrće od 30 do 50 posto pa čak i više. Stanovnici predgrađa Moskve su izjavili kako je cijena buradi od 19 litara vode narasla za 35 posto.

Klix.ba