Rusi prijete BiH, Dodik zaboravio Radmanovića, zakon, MAP, Deklaraciju iz Antalije, ANP i poručuje: Nećemo u NATO

Rusija ima puno pravo da izražava stav po pitanju dešavanja u Bosni i Hercegovini, poručio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. 

– Ako neko u Briselu kaže da želi BiH u NATO-u, onda Rusija ima pravo da kaže da ne želi. Nećemo u NATO, ta tema ne postoji. Jedini dokument gdje se NATO u BiH spominje iz 2005/2006. kada je dat mandat godinu da izvrše transfer u Altheu, a oni bi da to traje 300 vjekova – izjavio je Dodik.

Po običaju, izrekao je jednu u nizu neistina.

Tri godine poslije dokumenta koji on spominje, njegov Nebojša Radmanović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH uputio je zvanično pismo u Brisel kojim je nedvosmisleno potvrđena opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u.

On je te 2009. godine u ime Predsjedništva BiH u Brisel poslao pismo uz formalnu aplikaciju za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO Savezu.

– S velikim zadovoljstvom Vas podsjećam na uspješan sastanak u NAC+BiH formatu posvećenom sprovođenju Individualnog partnerskog akcionog plana (IPAP), održanom 11. marta 2009. godine. Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO, što je od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu – stoji na početku pisma koje je potpisao Radmanović, tada predsjedavajući Predsjedništva BiH a danas potpredsjednik SNSD-a i državni parlamentarac. Ovo pismo uputio je tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a Jaap de Hoopu Schefferu.

U aprilu naredne godine, stigao je pozitivan odgovor sa Samita NATO-a održanog u Talinu. U godinama koje su uslijedile Radmanović se uporno “prao” da nije on taj koji je dao zeleno svjetlo za NATO. Država Bosna i Hercegovine je u decembru 2018. godine primljena u Akcijski program za članstvo (MAP), a u to vrijeme članom Predsjedništva BiH postao je Radmanovićev stranački šef Milorad Dodik.

Isti taj Milorad Dodik u junu prošle godine učestvovao je na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), koji je održan u Antaliji. Tada je usvojena zajednička Deklaracija o evropskoj i euroatlantskoj viziji, ekonomskoj i sigurnosnoj saradnji.

Deklaraciju su usvojili učesnici Samita: predsjednici Recep Tayyip Erdogan, Milo Đukanović, Vjosa Osmani- Sadriu, Milorad Dodik, Stevo Pendarovski; premijeri: Ana Brnabić, Aureliu Ciocoi, Andrej Plenković; potpredsjednik Vlade Dan Barna; ministri vanjskih poslova: Svetlan Stoev, Olta Xhaçka; zamjenik ministra vanjskih poslova Kostas Fragogiannis i ambasador Ljubljane, a u prisustvu glavne sekretarke Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinde Bregu i visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije Josepa Borrella.

Osnovna poruka Deklaracije, jeste da je EU i NATO integracija presudna za stabilnost i prosperitet regije, što uključuje i državu Bosnu i Hercegovinu.

Tako je Milorad Dodik još jednom, iako je naravno pokušao kao i bezbroj puta do sada negirati, podržao NATO put naše zemlje, a ne vojnu neutralnost što od BiH traži uz slanje prijetećih poruka Ruska Federacija.

Tu je i Zakon o odbrani BiH, koji Dodik svjesno ignoriše, gdje se u članu 84. preciziraju aktivnosti za prijem u NATO.

– Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a – navodi se u Zakonu o odbrani BiH.

Zemlje koje teže ka članstvu u NATO-u šalju svake godine u Brisel Godišnji nacionalni plan (ANP). BiH je izgubila cijelu 2019. godinu u raspravama kako će se zvati ANP (Godišnji nacionalni plan) nakon čega je donesena odluka da će BiH taj program zvati Program reformi.

Prošle sedmice, u U Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine održana je peta sjednica Komisije za saradnju s NATO-om. Na dnevnom redu sjednice, između ostalog, bilo je razmatranje i usvajanje nacrta Programa reformi Bosne i Hercegovine za 2022. godinu. Zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om Josip Brkić, naglasio je tokom sjednice da BiH ostaje opredijeljena za saradnju i partnerstvo s NATO-om.

– Kao zemlja partner BiH pozdravlja i želi doprinijeti razvoju novog NATO Strateškog koncepta koji će biti usvojen na Madridskom samitu u junu 2022. godine – navodi se u saopćenju.

Brkić je napomenuo da je dinamika saradnje s NATO savezom vidljivija, te da je zainteresiranost NATO-a za sve što se događa u BiH na visokom nivou.

Bosna i Hercegovina je u Akcionom planu za članstvo (MAP) u NATO-u, što je posljednja stepenica za punopravno članstvo, ali taj proces, posebno u posljednje četiri godine, izuzetno se politizira.

Prije dva dana, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom govorio o NATO putu naše zemlje i problemima sa kojima se BiH suočava.

– Nakon godinu dana mukotrpnih napora, uspjeli smo konačno i to riješiti, dostavljajući NATO savezu Program reformi. Dvije godine nakon toga, predstavnici iz entiteta Republike Srpska u Vijeću ministara opstruiraju usvajanje i dostavljanje novog ciklusa Programa reformi, zbog čega je usporeno ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu – rekao je Džaferović.

Kada je generalni sekretar NATO-a u decembru 2018. zatražio od BiH da, na osnovu obaveza koje proizlaze iz MAP-a, uputi svoj prvi Godišnji nacionalni program, došlo je do problema jer su iz entiteta Republika Srpska, protivno zakonima i donesenim odlukama, kazali da sve to što je postignuto više ne važi.

– Nakon godinu dana mukotrpnih napora, uspjeli smo konačno i to riješiti, dostavljajući NATO savezu Program reformi. Dvije godine nakon toga, predstavnici iz entiteta Republike Srpska u Vijeću ministara opstruiraju usvajanje i dostavljanje novog ciklusa Programa reformi, zbog čega je usporeno ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu – rekao je Džaferović.

Smatra da predstavnici Republike Srpske nisu samostalno odstupili od realizacije dogovorenog, već su to učinili na zahtjev Ruske Federacije, koja je otvoreno iskazala interes da zaustavi bh. NATO put. Napomenuo je i da postoje političke snage u BiH koje osporavaju put države ka EU i NATO integracijama.

– Uvjeren sam da će NATO nastaviti štiti mir što je posebno važno zbog mogućeg prelijevanja krize iz Ukrajine. U BiH postoji ruski utjecaj i otvorene prijetnje s ruske strane, a to radi ruski ambasador – kazao je Džaferović, dodajući:

– Mi ćemo nastaviti s našim NATO putem i o tome nećemo nikoga pitati.

No ove se izjave nisu svidjele Ruskoj ambasadi u BiH te su ponovili ranije upućene prijetnje zbog aspiracija naše zemlje da postane članica NATO-a navodeći kako bi to predstavljalo jasan “protivruski korak” na koji bi Moskva morala odgovoriti.

– Učlanjenje bilo koje zemlje u Savez podrazumijeva apsolutnu podršku vojnim i političkim ciljevima NATO-a, dakle antiruske korake, što znači da se djelovanje svake države članice u sklopu Saveza smatra usmjerenim protiv Rusije – stoji u izjavi Ambasade.

Faktor.ba