Rizik u visini 60.000 otkaza u FBiH: Je li realno povećanje minimalne plate i umanjenje doprinosa u 2024.?

Dopremijer Vojin Mijatović najavio je od 1. januara 2024. da će u FBiH minimalna plata biti 1.000 KM te da će biti smanjena opterećenja na platu u iznosu od 28 posto. Međutim, previše je posla potrebno uraditi da bi to bilo realizovano, stoga je ispunjenje najavljenog roka nerealno očekivati.

Ova tema je na stolu od 2016. godine, ali nikada nije bilo političke volje da bude realizovano. Prethodna vlada je to upućivala u parlamentarnu proceduru, međutim delegati su odbili usvojiti zakon. No, nova vlada najavljuje da imaju snagu za donošenje seta zakona koji bi omogućili povećanje minimalne plate i umanjili doprinose.

Tržište je odavno prepoznalo potrebu za povećanjem plata s obzirom na sve manji broj radnika, međutim legislativa nije pratila potrebe tržišta, stoga dobar dio novca odlazi u sivu zonu. Novim zakonima bi se postiglo oporezivanje novca koji radnici dobijaju, kako se to popularno kaže, “na ruke”.

Od tih zakona bi budžet imao koristi, ali i poslodavci ako se uzme u obzir da je plan smanjenje doprinosa za više od deset posto. Određenu korist bi mogli imati i radnici, no inflacija je u prethodne dvije godine doslovno “pojela” planirano povećanje minimalne plate, koje je manje nego što na prvu izgleda jer će u minimalac ulaziti topli obrok i prijevoz.

Trenutno je minimalna plata u FBiH 596 KM, ukupno opterećenje na rad ili platu veće je od 60 posto, odnosno doprinosi iznose 41 posto i oni će biti smanjeni na 28 posto.

Koliko su saglasni sa tim poslodavci i kada očekuju donošenje zakona, razgovarali smo sa Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom UO Udruženja poslodavaca FBiH. Oni su nedavno razgovarali sa delegacijom Vlade FBiH, koja im je predstavila okvirni plan, koji se u velikoj mjeri naslanja na zakone koje je priredila prethodna vlada u FBiH.

Male šanse da sve bude završeno do početka 2024.

Smailbegović kaže da šanse za usvajanjem zakona u planiranom roku postoje, ali da je to ipak malo vjerovatno.

“Problem je u ovom tajmingu. Iduće godine ok, ima šanse, ali na početku godine da bude, od prvog januara, ja ne vidim načina. U najboljoj varijanti, dok provedu parlamentarnu proceduru to je već nova godina. Ministarstvu finansija, Poreskoj upravi i kompanijama treba zaista vremena da se prebace sa postojećeg na novi zakon jer su značajne izmjene”, poručio je.

Osim što je potrebno usvojiti zakone, što se kod nas već pokazalo neizvodivim, Poreska uprava FBiH i poslodavci moraju promijeniti kompletan softver da bi novi sistem funkcionisao, a Ministarstvo finansija FBiH mora usvojiti odgovarajuće podzakonske akte i pravilnike.

“Neke procjene govore da je za to potrebno šest mjeseci do osam. Nije uobičajeno ni da ovakvi zakoni startaju početkom godine, ali nije ni nemoguće. Ako se sve bude radilo po planu, moguće da je 1.7. neki rok, ne mislim da je moguće prije da se to uradi”, kazao je Smailbegović.

Adnan Smailbegović nam je iznio i stav poslodavaca da minimalnu platu ne treba povećavati na 1.000 KM ukoliko zajedno s tim neće biti usvojeno i umanjivanje doprinosa i još nekoliko bliskih zakona.

Ističe da će od smanjivanja doprinosa imati koristi i radnici jer će imati alibi da naprave pritisak na svoje poslodavce kako bi im povećali plate.

“Ti zakoni bi morali ići u paketu. Ako se donese zakon o minimalnoj plati, a ne usvoje fiskalni zakoni u smislu opterećenja rada, proširenja osnovice i slično, to bi bio kolaps privrede. Ja mislim da bi sigurno 50.000 – 60.000 radnika ostalo bez posla”, rekao je.

O tome su razgovarali sa Vladom FBiH koja je obećala, pored povećanja minimalca, smanjiti i doprinose te proširiti poresku osnovicu na naknade koje su sada neoporezive.

Proširivanje osnovice bi značilo da će topli obrok i prijevoz imati karakter plata, kao i neke druge naknade, u zavisnosti od dogovora.

“Ukupno na nivou FBiH isplaćeno je blizu sedam milijardi plata bruto, a neoporezive naknade su 1,8 milijardi. To bi značilo rasterećenje plata oko pola miliona godišnje, od toga je trećina javnog sektora i to je prebacivanje iz lijevog u desni džep”, kazao je on.

Ulazak toplog obroka i prevoza u osnovicu plate bi najviše pogodovao budžetu s obzirom na to da se ove stavke trenutno ne oporezuju, ali je od koristi i radnicima, kojima bi s obzirom na veću osnovicu više novca odlazilo u PIO fond.

Poslodavci su iz Vlade FBiH dobili obećanje da za ove zakone imaju prohodnost u Parlamentu FBiH, međutim odnos političkih snaga u dva federalna doma je na klimavim nogama. Kada se u obzir uzme da ni prethodna vlada, koja je imala čvršću vlast, nije uspjela to završiti u Domu naroda, ostaje opravdan bojazan da od najavljenih zakona nema ništa.

Smailbegović iz Udruženja poslodavaca vjeruje da će ono što je najavljeno biti i usvojeno.

“Ukoliko zakoni zaista budu dobri, ja mislim da će i opozicija stati na stranu tih zakona. Prošla vlada je to zaista uputila u parlament, ali nisu imali snage da to izglasaju”, kazao je.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je za Klix.ba kazao da ovaj resor nije dio radne grupe koja radi na pripremi ovih zakona stoga ne može sa sigurnošću govoriti o provodivosti najavljenog, no vjeruje u dogovor.

“Ono što želim istaknuti jeste da je svima nama u interesu da se položaj radnika popravlja i da se radi na unapređenju tržišta rada i svakako podržavamo nastojanja koja idu u tom smjeru. Nadamo se kvalitetnim i na realnim osnovama pripremljenim rješenjima”, kazao je Delić.

Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH je poručio da je povećanje minimalca na 1.000 KM hrabar potez, ali ne neizvodiv s obzirom na to da je značajno i smanjenje doprinosa.

[klix.ba]