Rizik od demencije može se povećati ako jedete jednu vrstu hrane

Svi ih jedemo ultraprerađenu hranu poput smrznute pizze i gotovih jela što čini naš užurbani život mnogo lakšim.

Međutim, ako više od 20 posto vašeg dnevnog unosa kalorija čini ultraprerađena hrana, možda povećavate rizik od kognitivnog pada, pokazalo je novo istraživanje.

Ta količina bi iznosila oko 400 kalorija dnevno u dijeti od 2.000 kalorija dnevno. Poređenja radi, mala narudžba pomfrita i običnog hamburgera McDonald’sa sadrži ukupno 530 kalorija.

Dio mozga uključen u izvršno funkcioniranje – sposobnost obrade informacija i donošenja odluka – posebno je teško pogođen, prema studiji objavljenoj u ponedjeljak u JAMA Neurology.

Muškarci i žene u studiji koji su jeli najviše ultra obrađene hrane imali su 25 posto bržu stopu pada izvršne funkcije i 28 posto bržu stopu ukupnog kognitivnog oštećenja u poređenju sa onima koji su jeli najmanje previše prerađene hrane.

“Iako je ovo studija povezanosti, koja nije osmišljena da dokaže uzrok i posljedicu, postoji niz elemenata koji potvrđuju pretpostavku da se određeno ubrzanje kognitivnog propadanja može pripisati ultra obrađenoj hrani”, rekao je dr. David Katz, specijalista za preventivnu medicinu i prehranu.

Uzorka je velika, a praćenje opsežno. Iako nema dokaza, ovo je dovoljno robusno da bismo mogli zaključiti da je ultraprerađena hrana vjerovatno loša za naš mozak.

Međutim, došlo je do zanimljivog preokreta. Ako je kvalitet cjelokupne prehrane bio visok – što znači da je osoba jela i puno neprerađenog, cjelovitog voća i povrća, cjelovitih žitarica i zdravih izvora proteina – povezanost između ultraprerađene hrane i kognitivnog opadanja je nestala.

“Ultraprocesirana hrana smanjuje kvalitetu ishrane, pa je njihova koncentracija u ishrani u većini slučajeva pokazatelj lošeg kvaliteta ishrane. Ma koliko izgleda netipično, očigledno je nekima od učesnika to uspjelo. A kada je kvaliteta prehrane bila visoka, uočena povezanost između ultraprerađene hrane i funkcije mozga je nestala”, dodaje.

Studija je pratila preko 10.000 Brazilaca 10 godina. Nešto više od polovine učesnika studije bile su žene, bijelci ili fakultetski obrazovani, dok je prosječna starost bila 51 godina.

Kognitivno testiranje, koje je uključivalo trenutno i odloženo prisjećanje riječi, prepoznavanje riječi i verbalnu fluentnost, obavljeno je na početku i na kraju studije, a učesnici su upitani o njihovoj ishrani.

“U Brazilu ultra obrađena hrana čini 25 posto do 30 posto ukupnog unosa kalorija. Imamo McDonald’s, Burger King, i jedemo puno čokolade i bijelog hljeba. Nažalost, ne razlikuje se mnogo od mnogih drugih zapadnih zemalja”, rekla je za CNN koautorica dr. Claudia Suemoto, docent na odjelu za gerijatriju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sao Paulu, kada je sažetak studije objavljen.

Klix