Reis Kavazović: Islamofobija i u sredinama u kojima su muslimani većina

Islamofobija u Bosni i Hercegovini je zastupljenija nego u nekim evropskim zemljama na koje se vrlo često referiramo kada govorimo o njoj. Islamofobija je sveprisutna, nije ona izuzeta ni iz ovih sredina u kojima su muslimani većina, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

U razgovoru za AA, reis je govorio o diskriminaciji muslimana u Bosni i Hercegovini, ratu u Ukrajini i refleksiji na bh. građane, islamofobiji i životu povratnika u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Govorio je i o tome koliko nedostatak sporazuma države BiH i Islamske zajednice BiH nepovoljno utiče na ostvarivanje vjerskih prava i gdje su ti nedostaci najvidljiviji.

Veliki problem

“Islamska zajednica nema potpisan ugovor sa državom i to je jedan veliki problem za Islamsku zajednicu. Smatramo da su muslimani kao najveća vjerska skupina u BiH diskriminirani. Ta diskriminacija se posebno primjećuje kada je u pitanju korpus privatnih prava lica – muslimana i muslimanki u nekim strukturama države, odnosno u javnom prostoru kao što je rad u sudovima, tužilaštvima, vojsci, policiji…”, pojasnio je Kavazović.

Podsjetio je da su nekoliko puta podnošene apelacije Ustavnom sudu radi povrede tih prava.

“Drugo je područje vakufske imovine Islamske zajednice koja godinama nastoji sa državom riješiti taj problem vakufske imovine. Država se nije obavezala, kao što se obavezala drugim vjerskim zajednicama, da će poštovati njihova imovinska prava. Postoje i druga područja, ali ova dva su najizraženija kada je riječ, na neki način, o kršenju vjerskih prava muslimana u BiH”, rekao je Kavazović.

Smatra da je riječ o opstrukcijama.

“U našoj državi imamo opstrukcije, nekada od strane hrvatskog člana Predsjedništva, kao što je to bilo u slučaju Čovića, pa onda Ivanića. Danas imamo Dodika. Mi smo učinili sve što smo mogli učiniti, imamo saglasnost vlade na taj sporazum, ali ‘zapinje’ iz političkih razloga”, pojasnio je Kavazović.

Dotakao se i Bejtul-mala (državna blagajna), navodeći da Islamska zajednica ima svoj budžet koji se donosi na početku godine.

“U tom budžetu su i projekti iz fonda Bejtul-mal. Uglavnom su to projekti koji su vezani za obrazovanje, za rad naših medresa, fakulteta, stipendiranje učenika, rad obdaništa koja su unutar Islamske zajednice, pomaganje naših džemata u RS-u, i tu je čitav paket socijalnih davanja u smislu da se pomognu siromašni ljudi, iznemogli”, izjavio je Kavazović.

Imami u RS-u trpe značajne pritiske

Rijaset Islamske zajednice BiH pruža pomoć i imamima u bh. entitetu RS.

“Činimo maksimum, koliko možemo, da popravimo taj njihov materijalni status. Oni se tamo suočavaju sa nizom drugih problema koji su statusna pitanja, kao što je školovanje njihove djece, kao i drugih povratnika, penziono i socijalno pitanje, pitanje zdravstvene zaštite”, istakao je Kavazović.

Smatra da je položaj imama u RS-u teži u odnosu na imame u entitetu Federacija BiH.

“On je teži, jer se oni suočavaju sa nizom problema. Vrlo često su jedina adresa našim ljudima u RS-u. Tamo skoro da ne postoji druga institucija kojima se naši ljudi mogu obratiti. Naši imami u RS-u su pod pritiskom i trpe značajne pritiske u svom radu”, naglasio je Kavazović.

Mišljenja je da treba posjećivati džamije u RS-u, ali nije sklon tome da će te posjete značajnije olakšati tim ljudima.

“Više sam za to da se sistemski rješavaju pitanja naših ljudi u RS-u, kroz različite vidove pomoći, da se donose zakonski akti koji će pogodovati tim ljudima. Naravno, posjeta ljudi dobro dođe, ali ako je ona samo da se neko tamo uslika, da bi pokupio neke političke poene, ti ljudi od toga nemaju ništa”, izjavio je Kavazović.

Hadž ove godine znatno skuplji

Nakon pandemije vjernici će ove godine ponovo biti u prilici obaviti hadž, čija će cijena biti 12.000 KM.

“Mi smo naše pripreme skoro pa okončali, u tehničkom smislu. Sada smo pred potpisivanjem ugovora za hotele i avioprevoz. Nakon dvije godine, hadž je ove godine izazovan svima, i nama u BiH i vlastima Saudijske Arabije. Onima koji se pripremaju za hadž, želim da se dobro pripreme i duhovno i fizički. Postoje neka ograničenja s kojima se nismo ranije suočavali”, pojasnio je reis Kavazović.

Poručio je vjericima da jačaju svoju vjeru.

“Hadž je obred, ali i ibadet. To je zahtjevan obred, najzahtjevniji obred u islamu je hadž. Savjetovao bih im dvije stvari. Jedna je da budu u dobroj fizičkoj kondiciji, a druga je da ove dane provedu u ibadetu i jačanju svoje duhovne ličnosti”, poručio je Kavazović.

Svjedoci smo rastuće islamofobije u Evropi, pa tako i u Bosni i Hercegovini.

Reis Kavazović komentarisao je i nedavne izjave nekadašnjeg člana državnog Predsjedništva Stjepana Kljuića u vezi sa hidžabom kantonalne ministrice obrazovanja Naide Hota – Muminović.

O islamofobiji u BiH

“Uvijek očekujemo da je u sredinama kao što je Sarajevo ili kao što je Bosna i Hercegovina, manje islamofobije. Ali, vidimo da to nije tako. Islamofobija je jedna vrsta rasizma. Iako živimo jedni sa drugima, često živimo jedni pored drugih. Ne razumijemo islam, nemamo dovoljno znanja o tome šta je marama za muslimanku. Zabraniti ljudima da vrše funkcije u javnoj sferi samo zato što nose maramu na glavi je glupost. Nekada se čini, a mogli bi doći i do nekih istraživanja, da je islamofobija u Bosni i Hercegovini zastupljenija nego u nekim evropskim zemljama na koje se vrlo često referiramo kada govorimo o islamofobiji. Tako da je islamofobija sveprisutna, nije ona izuzeta ni iz ovih sredina u kojima su muslimani većina. I od Bošnjaka, Hrvata i Srba imamo islamofobične izjave kada su u pitanju muslimani”, istakao je Kavazović.

U cilju suzbijanja ovog problema, reis smatra da bi se svi trebali, prije svega, educirati o tome šta je to islam, muslimani i kakva je njihova vjerska tradicija…

“Možemo je (islamofobiju, op. a.) suzbijati samo tako što ćemo se u javnom prostoru zalagati za ljudska prava, da svako ima pravo da svoj život uskladi prema svom vjerovanju”, naglasio je Kavazović.

U subotu, 28. maja, će u Sarajevu biti upriličeno svečano otvaranje Upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Pripreme za otvaranje zgrade Rijaseta

“Pripreme su u toku i 28. maja imat ćemo svečano otvaranje zgrade Rijaseta. To je za Islamsku zajednicu velik i važan događaj. Očekujemo velike zvanice, važne goste iz Republike Turske koja je i pomogla dovršetak ove zgrade. Faktički je najveći dio sredstava obezbijedila Republika Turska, preko Direkcije vakufa. Želim da se zahvalim svim ljudima koji su u tome učestvovali, koji su donosili odluke. Želim zahvaliti i predsjedniku, vladi, ministrima i direktoru Vakufske direkcije Turske koji su omogućili da muslimani BiH imaju svoje sjedište, upravnu zgradu, sjedište reisu-l-uleme, muftija, svega onoga što je Islamskoj zajednici nedostajalo više od stoljeća”, pojasnio je Kavazović.

Podsjetio je da cijeli projekat traje više od deset godina, ako se uzme period od ideje do danas.

“Imali smo različite probleme tokom ovih godina. Prvi i značajan donator, koji je dao sredstva izvana, je bio Muammar Gaddafi. Tada je bio predsjednik Libije. Nakon toga smo proveli šest godina tragajući za donatorom koji bi dao sredstva da se izvedu radovi. Mislim da se radi o iznosu od 13-14 miliona maraka, kada je riječ o ovoj zgradi”, izjavio je reis Kavazović u razgovoru za AA.

Dotakao se i “asanacije” Zemljoradničke zadruge Kravica koja se vrši po naredbi Opštine Bratunac, čiji je cilj uklanjanje dokaza o streljanju najmanje 1.300 zarobljenih Bošnjaka 13. jula 1995. godine od tadašnjih MUP-a i VRS-a.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je domaćim i međunarodnim zvaničnicima uputio pismo u kojem je upozorio da je riječ o uklanjanju tragova zločina genocida, odnosno dokaza za njegovo izvršenje, a koje se vrši po nalogu načelnika opštine Bratunac Srđana Rankića.

Kravica je mjesto zločina

“Bez sumnje, Kravica je mjesto zločina i to je mjesto gdje je ubijeno više od 1.000 Bošnjaka. To je stratište. Nažalost, kod donošenja pravilnika i Zakona o nestalim osobama, nije se povelo računa o stratištima, tamo su uglavnom lokaliteti iskopa i ukopa, dakle, masovne i pojedinačne grobnice, da se obilježe i da se obilježe mezarja i groblja. To je, po meni, zakonski propust. Ali, kada je u pitanju dotični lokalitet, tamo je Haški tribunal vršio iskop dva tijela, samim time je to mjesto iskopa i ono bi trebalo i moralo biti obilježeno, na zahtjev porodica”, pojasnio je Kavazović.

Nažalost, kako je kazao, u BiH stalno imamo opstrukciju zakona, propisa, pravilnika…

“Općina Bratunac vrši opstrukciju ovog Zakona o nestalim osobama, koji je donesen na nivou države i samim time krši zakon. Ono što slijedi jeste zahtjev porodica da se to mjesto obilježi i sačuva kao mjesto sjećanja. Ukoliko se to ne bude obezbijedilo, smatram da porodice nestalih treba da podnesu tužbu protiv načelnika općine koji to opstruira. Takođe, smatra da sudovi i tužilaštva u BiH, ministarstva pravde i civilnih poslova trebaju o tome povesti računa”, pojasnio je reis Kavazović.

Kako je kazao, Islamska zajednica u BiH je dobila birokratske odgovore u vezi s ovom temom.

“Stičemo dojam da ti sudovi i tužilaštva, ministarstva itd. služe sami sebi, da su tamo ljudi koji su našli uhljebljenje i da ih, izuzev njihove plate koju primaju od poreza koje svi mi dajemo, ništa više i ne interesuje”, poručio je reis.

Smatra da sudovi, kada donose presude o zločinima u BiH, trebaju da u presudi naznače da mjesto stradanja, mjesta masovnih grobnica, trebaju biti obezbijeđena, dakle, da nalože da budu obilježena.

“To bi bilo odgovorno prema svim ljudima u Bosni i Hercegovini koji su stradali, svejedno da li se radi o Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima. Država bi trebalo da ima dug prema tim ljudima koji su nevino stradali. Na taj način čuvamo sjećanje na ono što se dogodilo i generacijama koje dolaze ukazujemo šta je bio loš put ’90-ih godina”, rekao je Kavazović.

Od kraja rata u Bosni i Hercegovini, na području Podrinja je obnovljeno mnogo toga, vratio se veliki broj osoba. Reis smatra da je država pomagala u tome.

“Naravno, veliki su problemi. Dosta toga se učinilo, obnovljene su kuće i infrastruktura. Ono što tamo imamo kao problem jeste država – entitet RS, koja ne želi Bošnjake na tom prostoru. To je problem. Neki dan mi je dolazio čovjek koji kaže da tamo živi, vratio se u Konjević-Polje, koje nije malo mjesto, a žali se jer u svom selu nema školu, ambulantu, poštu ni matični ured. Sve je to nekada bilo tu. Danas vlasti Republike Srpske su to izmjestile u neka druga srpska naselja. Dakle, mi se suočavamo sa diskriminacijom. Bez našeg političkog učešća u Republici Srpskoj stvar se neće mijenjati. Bošnjaci moraju izaći na izbore, moraju glasati, i da se bore za školu, ambulantu, za mjesni ured, poštu, jer je to dio našeg života”, rekao je Kavazović.

Mišljenja je da “sistemski imamo problem u RS-u da oni opstruiraju život Bošnjaka na tom prostoru”.

Ne postoje snage u BiH koje mogu ponoviti događaje iz ’90-ih

Dotakao se i sve češćih izjava političara o mogućem ratu u Bosni i Hercegovini, ali i na strah proizveden kod velikog broja građana.

“Čovjek nikada ne može kazati da neke usijane glave mogu ili ne mogu zagorčati naš život kao što je to bilo i ’90-ih godina. Ovo što gledamo u Ukrajini, mislim da se svaka pametna glava treba ugledati na ono što vidimo u Ukrajini, kolika su to stradanja, koliki su razmjeri stradanja. Mi smo mala zemlja i prošli smo užasni rat i agresiju u BiH. Ne mislim da unutar BiH postoje snage koje mogu ponoviti ono što se događalo ’90-ih godina, da imaju snage. Svi ti koji pozivaju na secesije, na ovo ili ono, radi se o ‘krezubim babama’, to je više onako priča koja otežava život. Odlaze nam djeca. Pitanje sigurnosti Balkana i ovoga ovdje je pitanje NATO saveza. Ali, uvijek treba biti oprezan”, poručio je Kavazović.

Istakao je da ga više brine povećanje cijena osnovnih životnih namirnica i goriva.

“Svojim sunarodnicima u BiH – Bošnjacima, Srbima, Hrvatima, muslimanima, katolicima, pravoslavcima, jevrejima, prije bih kazao da zasiju svoja polja, da budemo jedni drugima od pomoći, da preživimo ovo. Rat u Ukrajini je veliki udes u Evropi, to je vrlo ozbiljna krizna. Mislim da mi imamo važnija posla kojim ćemo se baviti nego da razmišljamo o nekim ratovima”, rekao je Kavazović.