Različiti stavovi u Evropskom parlamentu o BiH: Geopolitička zaštita ili “muslimani koji tamo žive”

Jučer su evropski zastupnici iz svih grupa zastupljenih u Evropskom parlamentu iznosili različita mišljenja o odnosu EU i država Zapadnog Balkana. Istaknuto je da je proces integracija spor, kao i da “marš ka EU” možda nije najbolje rješenje.

Dodjela kandidatskog statusa državama Zapadnog Balkana prije svega je geopolitička odluka budući da se institucije EU pokušavaju zaštititi od političke nestabilnosti koja je promijenila sigurnosnu arhitekturu kontinenta nakon Ruske agresije na Ukrajinu.

Zastupnici u Evropskom parlamentu čini se da su svjesni na čemu se temelji preporuka Evropske komisije a dodjelu kanidatskog statusa BiH uz određene uslove, pa je tako tokom kratkih govora mnogo puta ponovljena riječ ‘kredibilitet’ budući da su europarlamentarci najčešće ukazivali na dugotrajan i previše birokratski proces pristupanja EU koji je prethodnih godina za mnoge države koje žele članstvo, postao samo bolan proces koji ne donosi mnogo benefita.

“Prošla godina je bila izazovna, ali je Evropska unija uvijek bila uz partnere iz Zapadnog Balkana. Podržali smo te države u borbi protiv koronavirusa, pružili smo podršku, donirali vakcine, a naše je opredjeljenje ekonomski oporavak regije. Trenutna energetska kriza pogađa Zapadni Balkan jednako kao i EU, pa smo ih stoga pozvali da se pridruže evropskome okviru nabavke energenata posebno za nabavku gasa. Moramo smanjiti ovisnost država Zapadnog Balkana o ruskom gasu što je pitanje velike hitnosti. Zato radimo na šemi koja će omogućiti podršku budžetima kako bi se smanji cjenovni udar na kompanije i građane, već od ove zime”, kazao je Olivér Várhelyi, evropski komesar za politike susjedstva i proširenja.

Naglasio je da je zbog sve većih migracijskih pritisaka na regiju, pa je potrebno više sarađivati jer EU neće žrtvovati svoju politiku azila bez obzira na sve.

Naredni se parlamentu obratio David McAllister (EPP).

“Ruska agresija nas je natjerala da ponovno razmislimo o našim politikama proširenja. Sa Ukrajinom i Moldavijom kojima je odobren kandidatski status, sada je deset država na putu ka EU. Složili smo se da EU mora ispuniti svoje obaveze prema državama Zapadnoga Balkana, ali i da mi moramo cijeniti svaku državu po njenim specifičnim mjerilima i fokusirati se na individualan pristup”, kazao je MacAllister.

“Proces priširenja nije samo ekonomski savez, tu se radi i o zajedničkim vrijednostima. Iako ranije jednak pogled na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku nije bio odlučujući faktor, to je danas obaveza država kandidatkinja. Ne može se tretirati kao sporedno pitanje, kao nešto što ćemo rješavati kasnije. U BiH nove preporuke sa samim kompleksnim preporukama će, nadamo se, državu dovesti blie statusu kandidata za članstvo, ali ostajemo oprezni”, kazao je Tonino Picula iz Grupe Progresivna alijansa socijalista i demokrata.

“Rusija i Kina također znaju koja je važnost Zapadnog Balkana, jednako kao što to mi znamo i mi. Ključna riječ je kredibilitet. Znamo da govorimo o geopolitičkoj tampon zoni, s tim da se ona nalazi na našem pragu. Svaka geopolitička prilika Kine i Rusije, naš je geopolitički rizik. Ako ste ozbiljni po pitanju proširenja, moramo pokazati kako smo to mi kredibilan partner. Imamo samo jednu priliku”, kazala je Katalin Cseh iz Grupe Renew Europe.

O tome šta EU misli o Zapadnom Balkanu i šta on zaista jeste, govorio je Thimas Waitz iz Grupe Zeleni.

“Oni su očigledno Evropa. Kulturološki su Evropa. Ono što vidimo je da kroz naša obećanja koja ne ispunjavamo, gubimo podršku javnosti. Veoma je dobar korak predložiti kandidatski status za BiH, nadajmo se da će Vijeće pratiti taj put, ali ako to ne bude slučaj, izgubit ćemo povjerenje građanstva. MOramo ubrzati proces, inače ostavljamo regiju arapskim držvama, Kini ili Rusiji”, kazao je Waitz.

Prijedlog dodjele kandidatskog statusa BiH usaglašen je sa NATO preporukama za održavanje sigurnosti u Evropi, i takva odluka ne dolazi slučajno.

“Paket proširenja za Zapadni Balkan, donosi novu dinamiku za regiju i za nas. Velika vijest je to za BiH i u koheziji je sa NATO preporukama za sigurnost. Ono što je važno u toj regiji, jeste da ne dozvolimo da se ‘ruski svijet’ samo zamijeni sa ‘srpskim svijetom’. Predložila bih brzi prijem Albanije i Sjeverne Makedonije”, kazala je Anna Fotyga, iz Grupe Evropskih konzervativaca i reformista.

Ljevičari u Evropskom parlamentu smatraju da su određene države Zapadnog Balkana već napravile ogroman progres na svom putu ka članstvu u EU, pa je potrebno imati objektivna mjerila napretka.

“Još trebamo razgovarati o dodjeli kandidatskog statusa BiH. To ubrzanje, što je prebrzo i što nikada nije dobro, objektivnom posmatraču je refleksija geostrateške situacije. Moramo razmisliti, prije smo brzo donosili odluke i to nije bilo dobro. No, postoji druga država kandidatkinja i to je Srbija, i šteta je jer je to važna država na Zapadnom Balkanu, 22 od 23 poglavlja su otvorena”, kazao je Emmanuel Maurel iz Grupe Ljevičara u EP-u.

Tokom rasprave o odnosu EU i država u novom, predloženom krugu proširenja, istaknuto je da je važno odrediti tačne datume za ispunjavanje uslova u svim fazama pristupa bloku.

“Svaki krug proširenja samo osnažuje Evropsku uniju i to bi svakako bio slučaj i sa zemljama Zapadnoga Balkana. Za ubrzanje ovoga procesa moramo imati oprezan i dobro promišljen pristup. Na taj način povećavamo vlastiti kredibilitet u očima javnosti. U prošlome krugu proširenja oni su izostavljeni i ostali su u hodniku EU. Mislim da bi bilo dobro dati im određeni datum koji će biti izvor motivacija za reforme”, kazao je zastupnik koji nastupa samostalno, Andor Deli iz Mađarske.

“Zapadni Balkan je integralni dio evropskoga projekta i mi nismo potpuni bez tih država. Podržavam prijedlog proširenja i moram naglasiti važnost orijentacije regiona kako bi se on uspio izvući iz bilo kakvog utjecaja ruske propagande. Što se tiče BiH smatram da bi ovo samo dodatno motiviralo refomske procese u državi, ali također i moram naglasiti da se Srbija mora pridružit našim naporima u sankcijama Rusiji, i da bi to trebao biti ključni zahtjev prema toj državi”, iz EPP-a Andrey Kovatchev, zastupnik iz Bugarske.

Naglasio je da Sjeverna Makedonija stvara napetu situaciju za Bugare koji tamo žive, time onemogućavajući podršku bugarskih institucija njenim politikama.

“Za mnoge od nas, ova globalna kriza je bila neophodna kako bi nam pokazala koliko je Zapadni Balkan važan za EU. No, moramo naglasiti da ne možemo te države zaboraviti u nekim hodnicima EU-a. Ne možemo zaboraviti građane BiH koji su na nadavno održanim izborima pokazali da žele iz vlasti izbaciti nekadašnje elite”, kazao je Andreas Schieder, iz Grupe Progresivnog saveza socijalista i demokrata Evropskog parlamenta.

Još u junu 2022. su, na insistiranje Austrije i Slovenije, zemlje EU zaključile da su spremne dati kandidatski status BiH.

“Politika proširenja Zapadnog Balkana treba ići na remot jer nije ispunila nikakva očekivanja. Fundamentalni cilj nije samo tehnički ili pravni aspekt članstva, već i ekonomije i društva diseminirajući principe EU. Naše politike trebaju oslikavati stvarnu situaciju u državama kandidatkinja”, mišljenja je Klemen Grošelj, eurozastupnik iz Slvoenije, iz Renew Europe grupe.

Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta zastupnica Željana Zovko pozvala je Evropsko vijeće da ne dozvoli da transatlanski partneri EU rade posao izmjene bh. izbornog zakona što smatra temeljnim uslovom za dodjelu kandidatskog statusa.

“Ova godina nas je vratila onome što je bio naš cilj, a to je politika proširenja. Sada je na red došlo i da državama Zapadnoga Balkana ponudimo kandidatski status, iako je proširenje postalo farsa, mnogi ljudi su krivi za to. Stanovnici te regije su obmanuti. Godinama im obećavamo članstvo, pogledajte smao Sjevernu Makedoniju, prošli su bolne reforme. Pa koliko će nas ljudi ozbiljno shvatiti sa našom politikom proširenja? Ono što nam fali je kredibilitet. Oni koji ne poštuju naše vrijednosti i zajedničku vanjsku poltiku, njima je potrebno odmah ukinuti finansiranje”, kazala je Viola von Cramon-Taubadel (Zeleni).

U Evropskom parlamentu predložene su i drugačije ideje te je novi krug proširenja ismijan, posebno u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike koja se iskristalizirala kao jedan od najvažnijih uslova za članstvo u EU, a Srbija je nekoliko puta spomenuta zbog svog odnosa sa Rusijom.

“Želite integrisati države Zapadnog Balkana u nekom prisilnom maršu? Zbog ljudi, koji poput Francuza odbacuju vaše proširenje, moramo promijeniti ton kojima govorite o tim državama. Sjeverna Makedonija je nestabilna zbog problema koje uzrokuju Albanci, kriminalni režim na Kosovu kojega čak pet članica EU i ne priznaje, rekli smo im da ispunjavaju kriterije. Tu su i države koje podrivaju muslimani koji tamo žive. Oni su nešto što vam je u redu, ali Srbiju napadate. Pravo svake države je da odredi svoju vlastitu vanjsku politiku, a vi im to ne dopuštate. Vaša polika je farsa, i zbog nje će se evropljani smrzavati ove zime. Srbijance ste već bombardovali osiromašenim uranijem, tako da biste trebali prestati sa ovim apsurdima, već poštivati volje naroda, o tome stalno pričate, a ovamo gurate narode u vašu luđačku košulju misli. Dobit ćete drugačiju Evropu od one kojoj se nadat”, rekao je francuski zastupnik Jean-Lin Lacapelle iz Grupe Identitet i demokratija.

Kandidatski status BiH bi trebala dobiti u decembru kada će Evropsko vijeće o tome glasati.

Klix.ba