Rast ekonomije BiH najsporiji u regionu

Ekonomski rast BiH ove godine biće najsporiji u odnosu na zemlje regiona, pokazuje najnoviji izvještaj Svjetske banke.

Naime, Svjetska banka predviđa rast BiH u ovoj godini od četiri posto, Srbiji šest, Hrvatskoj 7,6 procenata, Crnoj Gori 10,8, Sjevernoj Makedoniji 4,6 posto.

Ako nam je za utjehu, Svjetska banka poboljšala je prognoze za ekonomiju Bosne i Hercegovine, jer su posljednje procjene iznosile 3,2 posto, a sada se, dakle, očekuje da bi se realni BDP mogao povećati zapravo za četiri procenta u 2021.

U dijelu koji se odnosi na BiH targetirano je nekoliko slabosti s kojima se susreće naša ekonomija, pišu Nezavisne novine.

– Stabilan, ali spori ekonomski rast nije doveo do više kvalitetnijih radnih mjesta, a veliki dio radne snage i dalje radi u neformalnom sektoru, tako da se čini da nije došlo do smanjenja siromaštva, ako se uporedi sa zadnjim dostupinim podacima iz 2015. godine – naglašeno je u izvještaju Svjetske banke, u dijelu koji se odnosi na BiH.

Istaknuto je da je implementacija prijeko potrebnih strukturalnih reformi spora zbog političkih blokada, pritisaka zbog čestih izbora, korupcije koja prevladava na svim nivoima društva, kao i kompleksne administrativne strukture.

– Rješavanje političkih blokada bi omogućilo implementaciju odloženih strukturnih reformi koje su takođe dio prioriteta za pristupanje EU. Drugo, pomoglo bi u rješavanju stalne visoke nezaposlenosti, koja se pogoršala tokom pandemije, a što je ključno za smanjenje siromaštva – istaknuto je u izvještaju.

Kako se dodaje, dok se potpuni oporavak na nivo realnog dohotka 2019. očekuje 2021. godine, malo je vjerovatno da će BiH sustići pretpandemijsku putanju rasta, osim ako se ne riješe politička uska grla.

U izvještaju se, između ostalog, dodaje da će rast ekonomije zavisiti od toga koliko su vlasti uspješne u ubrzavanju udjela vakcinisanog odraslog stanovništva.

Ističe se i da bi planirano povećanje ulaganja u energiju, infrastrukturu i turizam trebalo da podrži otvaranje novih radnih mjesta nakon krize.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, podsjeća da je prošlu godinu obilježila pandemija, gdje je posebno u drugom kvartalu došlo do značajnog pada, a što se odrazilo i na ukupno poslovanje privrede.

– Potpuno je očekivano da ove godine dođe do rasta. Trendovi zabilježeni posljednjih mjeseci prošle godine nastavljeni su i ove, te imamo značajan rast prerađivačke industrije. Važno je da se trend rasta nastavi. Međutim, evidentan je nedostatak adekvatne radne snage, a na prerađivačku industriju utiče i značajan rast cijena repromaterijala na globalnom nivou, što se odražava na konkurentnost naših privrednika na tržištu – kaže Blagojević za “Nezavisne novine”.

Iz Svjetske banke rekli su da, kako zemlje budu ulazile u fazu ekonomskog oporavka, biće značajno da se kreatori politika fokusiraju na stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje je ključno za snažan oporavak, otpornost na buduće krize i održiv i dugoročan ekonomski rast.

– Pandemija i dalje presudno utiče na ekonomske izglede Evrope i centralne Azije. Međutim, uz rast stopa vakcinacije širom regiona, kreatori politika sada mogu da se fokusiraju na ostvarenje inkluzivnog, otpornog i održivog oporavka nakon pandemije. Osiguranje konkurentnog poslovnog okruženja koje podstiče preduzetništvo i dinamičnu aktivnost privatnog sektora bitno je za dugoročan rast – rekla je Ana Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije.