Radioaktivni otpad iznad Dubrovnika? Treba li BiH odgovoriti Hrvatskoj istom mjerom zbog Trgovske gore

Republika Hrvatska već godinama planira izgradnju odlagališta nuklearnog otpada uz samu sjeverno-zapadnu granicu Bosne i Hercegovine, tačnije na samo dva kilometra od prelijepe rijeke Une i pet kilometara od Bosanskog Novog s blizu 27.000 stanovnika, ali i više stotina hiljada stanovnika u cijelom području.

Lokalne, entitetske i državne vlasti Bosne i Hercegovine već dugo vremena apeluju na kolege u Hrvatskoj da odustanu od ideje odlaganja po zdravlje opasnog otpada na području gdje živi veliki broj ljudi, no čini se da susjedi u ovom slučaju ne žele biti dobri susjedi.

Ova tema se aktuelizirala posljednjih sedmica, a na ignorantski odnos Zagreba stigla je prilično radikalna izjava predsjednika banjalučkog ogranka SDP-a Aleksandra Vukovića koji je ponovio ideju koju je 2019. godine iznijela tadašnja ministra za prostorno uređenje RS-a Srebrenka Golić.

Ideja glasi da, ukoliko Hrvatska sagradi odlagalište nuklearnog otpada na granici s BiH, uprkos velikom protivljenju institucija BiH i lokalne zajednice, institucije unutar BiH trebaju donijeti odluku o odlaganju radioaktivnog otpada na granici sa Hrvatskom, i to iznad Dubrovnika.

“Odmah regulacionim planom uspostaviti centralnu bh. deponiju u dubrovačkom zaleđu. Sav raspoloživi radioaktivni otpad u državi lagerovati na vrh Golubovog kamena, tj. uz samo izvorište rijeke Omble, pa neka se Dubrovnik i njegovi turisti kupaju, piju i tuširaju kao i Bosanski Novi, samo iz flaširane vode… Sa gospodom gospodski, a sa smećarima -smećarski i problem riješen”, predlaže Vuković.

Istu ideju je 2019. iznijela tadašanja ministrica Golič.

“Imamo i mi radioaktivnog otpada. Ako smatraju da trebaju naš narod trovati, stavit ćemo i skladište iznad Dubovnika i pozvat ću da svi tamo odlažu, ukoliko je to način i ako uvodimo mjere reciorociteta. Ali to nije način rješavanja problema”, ustvrdila je ona i dodala da niko nema pravo da ugrožava građane druge zemlje.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a je 2. marta 2023. godine zaprimilo na znanje dopis kojim Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, obavještava Ministrastvo vanjskih poslova BiH da je u Republici Hrvatskoj započet postupak određivanja sadržaja studije utjecaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je dopis zaprimilo 28. februara 2023. godine i od tada teče rok za postupanje od 30 dana.

U skladu sa Espoo konvencijom o procjeni okolinskih utjecaja u prekograničnom kontekstu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je 3. marta 2023. godine iskazalo namjeru učešća Bosne i Hercegovine u postupku procjene utjecaja na životnu sredinu u predmetnom postupku i o tome obavijestilo hrvatsko resorno ministarstvo.

Entitetsko ministarstvo je uputilo dopis nadležim ministarstvima i institucijama u Republici Srpskoj, lokalnim zajednicama Prijedor, Bosanski Novi, Kozarska Dubica i Kostajnica, kao i nevladinim organizacijama sa zahtjevom da se upoznaju sa dokumentima koji su u vezi sa postupkom, sa posebnim osvrtom na odredbe koje se odnose na prekogranični utjecaj projekta, kao i da u okviru svojih nadležnosti dostave mišljenja i sugestije u vezi sa obimom i sadržajem studije utjecaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac nedavno je i zvanično obavijestio Hrvatsku da će BiH učestvovati u postupku procjene uticaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori.

Načelnik opštine Bosanski Novi Miroslav Drljača također je naglasio kako očekuje značajniju diplomatsku aktivnost BiH kada je riječ o odluci Hrvatske da gradi centar za odlaganje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u neposrednoj granici sa BiH dok je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao da će BiH po svaku cijenu zaštiti životnu sredinu.

U konačnici, vlasti svake zemlje bi trebale voditi računa o životima i zdravlju svih ljudi i okoline, i svoje i susjedne, pa bi svakako u interesu svih bilo postizanje dogovora na obostrano zadovoljstvo.

Klix.ba