Putin želi izaći na granice Sovjetskog Saveza, Evropu bez SAD-a i sa iskonskim strahovima

Bivši ambasador i doktor iz oblasti međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić u objavi na društvenim mrežama kaže kako ne treba misliti da je samo Ukrajina cilj napada Vladmira Putina, već izlazak na granice Sovjetskog Saveza, piše Klix.

“Kako je objavljeno Rusija je upravo pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, ali nemojte pogriješiti. Putinov krajnji cilj nije Ukrajina, nisu ni Južna Osetija, Abhazija, Donbas ili Krim. On ima misiju da ispravi ‘najveću geopolitičku katastrofu stoljeća’ – raspad Sovjetskog Saveza”, piše Hadžikadić aludirajući na Putinove ranije izjave.

Njegova je Rusija praktički zainteresirana za zamjenu postojećeg liberalnog poretka, prvenstveno onog koji se proteže iza željezne zavjese, povoljnim i manje demokratskim evropskim režimima koji odgovaraju imidžu Rusije, dodaje on.

“Putin je također zainteresiran da hijerarhijski poredak u Evropi zamijeni nekom nepoznatom i sigurno anarhičnijom višepolarnom strukturom. Nije iznenađujuće da je vanjska politika Kremlja privukla ograničenu podršku bivših sovjetskih republika i drugih zemalja srednje i istočne Europe”, navodi on.

Kaže i kako se većina njih i dalje boji Rusije.

“Za razliku od njihovih simpatija prema SAD-u, njihova tjeskoba prema Moskvi može se objasniti njihovim zajedničkim nacionalnim sjećanjem na ono što se može dogoditi pod vlašću neliberalnog hegemona ili potencijalnog hegemona koji je, po logici Waltove teorije ravnoteže prijetnji, previše blizu, previše moćan i previše uvredljiv”, napisao je on.

Rusija na kraju potkopava temelje koji su osiguravali 30 godina mira nakon Hladnog rata u integrisanoj Evropi i 75 godina stabilnosti u zapadnoj Europi, napisao je.

“Ono što bi se moglo pojaviti kao poredak koji je favorizirao Kremlj, ne daj Bože, najviše bi nalikovalo Evropi prije Prvog svjetskog rata, multipolarnoj Europi bez američkih sigurnosnih garancija, balkaniziranoj Evropi u kojoj se evropski narodi ponovno suočavaju sa svojim iskonskim strahovima”, zaključuje Hadžikadunić.