Provjeravate li stanje svog računa na bankomatima? Znate li da se ta usluga naplaćuje?

Upravljanje novcem zahtijeva vještine i znanja kao i svako drugo polje naših života.

Finansijska pismenost je doslovno obaveza svakog pojedinca a praćenje protoka novca svakodnevnica.

Zbog uticaja na povećanje ekonomskog rasta i smanjenje siromaštva, finansijska inkluzija je jedna od globalnih tema koje su trenutno u fokusu donosioca odluka, kreatora društvenih politika i istraživača širom svijeta.

Usluge banaka i naplate

Korisnici bankovnih usluga prevashodno posjeduju osnovni račun koji obično ima niske ili nikakve troškove održavanja i plaćanja, uz mogućnost štednje i uzimanja elementarnih kredita, a često i osnovne kreditne kartice.

Debitna kartica je najšire korištena platna kartica putem koje se može potrošiti ili podići samo iznos koji se već nalazi na računu.

Poznato je da postoje bankovne usluge koje komitenti mogu birati i unutar paketa plaćati zasebno poput paketa za Internet/mobilno bankarstvo, pogodnosti primanja obavijesti i izvoda putem e-mail adrese, ili druge obavijesti putem SMS-a, ali šta je sa uslugama korištenja bankomata.

Korištenje bankomata takođe potpada pod usluge za naplatu tako u nekim bankama podizanje gotovine (isplata) podliježe naplati naknade za uslugu čak i ako novac podižete sa bankomata banke čiji ste komitent, ne samo s bankomata koji pripadaju drugim bankama, dok je na bankomatima nekih banaka ta usluga, za matične bankomate besplatna.

Međutim, da li ste znali da se i sama provjera stanja na vašem računu putem bankomata naplaćuje?

Da, usluga za koju možda i ne znate da je predmet naplate poput provjera stanja računa na bankomatima, podliježe naplati usluge.

Naime, za samo provjeru stanja na svom računu, banke će za provjeru na matičnom bankomatu naplatiti od 0,25 KM pa naviše proizvoljno dok je provjera stanja na računu na bankomatima koji ne pripadaju vašoj banci ili u inostranstvu od 1,00 KM pa naviše.

Tako će vam nakon provjere računa stići obavijest o naknadi, integrirana u mjesečni Izvod.  

Uvođenje usluga i naplata bez dovoljne komunikacije sa komitentima

Većina ovih naplata je uvedena i sprovedena bez većih javnih obavijesti, što znači da osim ako se ciljano ne informirate sami putem javnih komunikacijskih kanala banaka, mala je vjerovatnoća da ćete za specificiranu izmjenu naknade ili pak dodatu naknadu biti lično obaviješteni.

Iznosi naplate su mali ali zavisi od frekvencije provjera i potreba svakog komitenta/korisnika.

No, ne radi se o visini naknade niti njenom postojanju već o činjenici da se većina korisnika iznenadila istom jer je od strane banaka uvedena bez korisničke obavijesti.

“Tek sam na izvodu slučajno primijetio ovu naplatu i zaista ne mogu reći od kada datira i kada je uvedena.”, izjavio je za Akta.ba korisnik ProCredit banke.

“Nisam prethodno obaviještena i nemam više informacija, samo mi stoji novi trošak u aplikaciji, iako se radilo o provjeri na bankomatu moje banke. Nisam prije primijetila tu naplatu a komitent sam skoro 9 godina.”, rekla je za Akta.ba jedna od korisnica usluga ASA banke.

Specifikacija cjenovnika 

U skoro svim javnim obavijestima banaka o cjenama njihovih usluga stoji da banka ugovara, obračunava i naplaćuje naknade za usluge koje obavlja u poslovanju sa fizičkim licima, u visini tarife naknada i drugih odredbi utvrđenih cjenovnikom.

Naknade za obavljanje usluga, banka naplaćuje od korisnika usluga, ako sporazumom između korisnika usluga ili trećih lica i banke nije drugačije određeno.

Takođe, navodi se i da se sve naknade koje se obračunavaju jednokratno, naplaćuju prilikom izvršenja usluge a da banka u cilju osiguranja konkurentnosti i posebnih interesa te u zavisnosti od tržišnih uslova, ponude i potražnje, vodeći računa o riziku posla i troškovima poslovanja banke, svojom odlukom može smanjiti, odnosno povećati visinu naknade za pojedini posao, kojom se namjeravani ciljevi mogu ostvariti.

Slijedom istraživanja, pronašli smo nekoliko javnih cjenovnika različitih banaka te se uvjerili u navode naših čitalaca.

Tako je na primjer prema cjenovniku BBI banke  naknada za provjeru stanja tekućeg računa na bankomatima u BiH i van BH mreže 0,50 KM jednokratno, po transakciji.

Screen isječak cjenovnika 

U ASA banci prema cjenovniku upit o stanju računa na bankomatima banke košta 0,35 KM.

Screen isječak cjenovnika 

Prema cjenovniku NLB banke, provjera stanja na računu putem bankomata NLB Banke i NLB Grupe se naplaćuje 0,25 KM/po upitu.

Screen isječak cjenovnika 

ProCredit banka prema svom cjenovniku upit za provjeru stanja računa na bankomatima naplaćuje 0,50 KM

Screen isječak cjenovnika 

UniCredit banka je u svojoj kategorizaciji specificirala naknadu tako da za sam upit nema naknade dok za ispis upita plaćate 0,25 KM po ispisu.

Screen isječak cjenovnika 

Prema cjenovniku Intesa SanPaolo banke, naplaćuju samo uslugu provjere stanja na računu na bankomatima drugih banaka dok je provjera na matičnim bankomatima besplatna. 

Screen isječak cjenovnika 

U Sparkasse banci prema cjenovniku naplatu usluge provjere stanja na računu naplaćuju na sljedeći način: do 5 upita mjesečno – bez naknade; preko 5 upita – 0,50 KM po upitu. Kao i sve banke imaju i telefonsku uslugu provjere ali je nazivaju “Sparkasse govorni automat” i usluga je besplatna. 

Screen isječak cjenovnika 

Raiffeisen banka nudi telefonsku provjeru stanja na računu a korištenje Raiffeisen direct phone usluge je potpuno besplatno.

U RFS cjenovniku naplata ove specifične usluge nije navedena ali postoje paketi u kojima se ona podrazumijeva.

Šta kaže Agencija za bankarstvo FBiH

Obzirom da se radi o praksi koja je većini nepoznata a i obzirom na proizvoljnost ove naknade kako u njenoj visini (iznosu naplate) te samom postojanju u cjenovniku, Akta.ba je tražila oficijelni stav krovnog regulatornog tijela, Agencije za bankarstvo FBiH.

“Odredbama člana 4a. Zakona o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 48/15, 79/15 i 4/21, u daljem tekstu: Zakon) propisano je da pružaoci platnih usluga mogu naplatiti naknadu za pružanje platnih usluga u skladu sa članom 4. Zakona, osim usluga koje su ovim i drugim zakonima označene kao besplatne. Također, istim članom Zakona definisano je da naknade koje se odnose na poslove unutrašnjeg platnog prometa moraju biti ugovorene, primjerene i u skladu sa stvarnim troškovima pružalaca platnih usluga. Shodno članu 4. Zakona o unutrašnjem platnom prometu, u poslove unutrašnjeg platnog prometa spada i izvještavanje učesnika – imaoca računa o stanju i promjenama na njihovim računima.”, kažu za Akta.ba iz Agencije.

Odluka naplaćivanja provjere stanja na računu je zakonski dozvoljena ali nije obligatorna za sve banke i stvar je proizvoljne odluke banaka pojedinačno, čini se u zakonskoj pozadini ovih naplata.

Stavovi Agencije su kažu, po pitanju formiranja tarifa naknada za bankarske usluge, primjena principa opravdanosti, jednostavnosti i transparentnosti, uvažavajući naglašene potrebe finansijske inkluzije i prilagođavanje stvarnim mogućnostima i potrebama korisnika finansijskih usluga.

Na pitanje da li je naplata provjere stanja na računu na bankomatima praksa u skladu sa nekim novim odlukama iz Agencije navode:

“S tim u vezi, Agencija je donijela Odluku o mjerama za jačanje finansijske inkluzije i održivog poslovanja banke (“Službene novine Federacije BiH”, broj 85/23) koja će se primjenjivati od 31.03.2024. godine. U kontekstu naprijed navedene Odluke, finansijska inkluzija podrazumijeva omogućavanje pristupa korisnicima finansijskih usluga, bankarskim proizvodima i uslugama koje zadovoljavaju njihove potrebe na jednak, cjenovno pristupačan, odgovoran i održiv način, kao i razvoj digitalne inkluzije.”

To znači da su banke u obavezi pravovremenog informiranja javnosti a posebno komitenata ali načelno,Agencija podržava opravdanost ove prakse i za nju nema zakonskih smetnji.

“Zakonski okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine izdvojenim propisom uređuje prava korisnika finansijskih usluga koje pružaju davaoci finansijskih usluga. U dijelu informisanja o vrsti i visini naknada koje padaju na teret korisnika, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga (“Službene novine Federacije BiH”, broj 31/14) je odredbama člana 15. propisao obavezu davaoca finansijske usluge da korisniku pruži informacije o uslovima i svim bitnim karakteristikama usluge koju nudi u obliku standardnog informacionog lista na reprezentativnom primjeru usluge, a koje između ostalog uključuju i troškove održavanja jednog ili više računa na kojima će se evidentirati transakcije uplata i povlačenja sredstava, izuzev ako to otvaranje računa nije samo ponuđena opcija zajedno sa troškovima korištenja određenog sredstva otplate, kako za transakcije plaćanja, tako i za povlačenja sredstava, te sve druge naknade i troškove koji proizlaze iz ugovora, uz određenje da li su fiksni ili promjenljivi i uslove pod kojima se mogu mijenjati. Također, shodno odredbama člana 22. Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, jedan od obaveznih elemenata ugovora o otvaranju i vođenju računa je informacija o vrsti i visini svih naknada koje padaju na teret korisnika, uz određenje da li su fiksne ili promjenljive, a ako su promjenljive, rokovi u kojima će ih banka mijenjati.”

Finansijska infrastruktura možda i nije dovoljno razvijena u BiH i sigurno je da banke pojedinačno imaju problem sa brojem kako filijala tako i brojem bankomata po regijama.

Takođe, varijabilan je i sistem naplate i kategorizacija usluga pa je tako u nekim bankama štampa izvoda komitenta u uredu banke besplatna dok neke banke tu usluga naplaćuju i 20,00 KM a isto važi i za hitnu izradu zamjenske kartice i PIN-a koja je u nekim bankama simbolične naknade a u nekim čak 40,00 KM. 

“Napominjemo da prisutni koncepti kartičnih transakcija i usluga, iako naizgled jednostavni i standardizirani, uključuju opremu, sisteme, učesnike i sigurnosne kontrole, koje imaju i stvarne efekte na troškove ovih usluga. Banke samostalno formiraju visinu naknada na tržištu, te u tom kontekstu detaljnije informacije o vrstama i visini naknada možete dobiti putem javno objavljenih tarifa naknada banaka za usluge u poslovanju sa fizičkim licima (na web stranicama banaka) ili u direktnoj komunikaciji sa bankama.”, rekli su iz Agencije za Akta.ba.

Koje banke naplaćuju uslugu a koje ne?

Agencija za bankarstvo na naš upit nije dostavila konkretnu listu banaka koje sprovode ovo pravo naplate stoga ostaje da se o istima uvjerite pojedinačno za vašu predmetnu banku.

U koju svrhu će banke koristiti ostvareni budžet od naknada za uslugu provjere stanja na računu nismo dobili odgovor od Agencije pa je pretpostavka da je i taj segment proizvoljan i individualan.

Ali ono što je jasno je da očigledno postoji određeni defekt u pojedinačnom komuniciranju usluga i naplata banaka sa komitentima na čemu se može svakako bolje poraditi i ne ostaviti cjelokupnu komunikaciju i način obavještavanja o naplatama na web stranicama.

Naida Kurdija / Akta.ba