Proslava Dana pobjede nad fašizmom u sjeni čestih nacionalističkih istupa političara iz RS-a

U brojnim evropskim državama se 8. maj obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom, dok se u bh. entitetu RS, po uzoru na Rusiju, ovaj praznik obilježava dan poslije. S tim da je 9. maj i Dan Evrope.

Iako je prema Zakonu o praznicima Bosne i Hercegovine 9. maj, kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, prepoznat kao državni praznik, obilježava se efektivno samo u manjem bh. entitetu. Ipak, postoje inicijative da se na državnom nivou datum promijeni na 8. maj, kada Dan pobjede nad fašizmom slavi Evropa.

Dok će u FBiH dan proći bez većeg obilježavanja i kao običan radni dan, u RS-u je veći broj radnika dobio slobodan dan. Naravno, prema Zakonu o praznicima BiH, to i jeste korektna odluka, ali razloga za slavlje po ovom osnovu, barem u ovom dijelu BiH, nema.

Prije svega, ideologija koja je 8. ili 9. maja poražena u Evropi, kao i u ostatku svijeta, bila je bazirana na mržnji i netrpeljivosti te manjku tolerancije za drugo i drugačije. Ogromno je pitanje da li se vlasti u RS-u mogu pohvaliti vrijednostima koje bi trebalo da predstavljaju ovaj dan.

Najviše se to odnosi na predsjednika entiteta RS Milorada Dodika. Poruke koje predsjednik SNSD-a šalje na dnevnom nivou definitivno predstavljaju suštu suprotnosti vrijednostima antifašističke borbe u BiH, ali i u ostatku svijeta.

Dok se te poruke mogu opisati kao inkluzivne i tolerantne, retorika i politika Dodika i njemu sličnih članova vladajuće koalicije u RS-u su sve osim toga.

Sam Dodik ima veliki broj izjava koje dokazuju manjak tolerancije, a možda i najgora među njima je sada već famozna rečenica da “Srbi ne žele dijeliti zrak s muslimanima.”

Osim predsjednika RS-a, vrijedi istaći i nacionalističke istupe drugih zvaničnika manjeg bh. entiteta, poput ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića i predsjedavajućeg Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića, između ostalih.

Pored toga, indikativne su veze brojnih političara u vlasti iz RS-a s četničkim pokretom, koji je u Drugom svjetskom ratu sarađivao s fašističkim snagama u bivšoj Jugoslaviji. Bilo da je riječ o tihom dopuštenju četničkih okupljanja u manjem entitetu, ili o glasnom pjevanju pjesama povezanih s ovim pokretom, to definitivno ne ide uz antifašističku borbu, koja je uključivala i bitke upravo protiv ovog pokreta.

Naravno, daleko da toga da je ideja stigla od zvaničnika iz RS-a. U ovom pogledu, pored državnog Zakona o praznicima, političari iz bh. entiteta prate Srbiju, odnosno bolje reći Rusiju. U ovoj zemlji se 9. maj obilježava već decenijama, imajući u vidu da je riječ o nasljednici Sovjetskog saveza, čije trupe su prve ušle u Berlin 1945. godine.

Mada, može se reći i da je proslava Dana pobjede nad fašizmom posebno ironična i u ovoj zemlji. Rusija jeste pravna nasljednica Sovjetskog saveza, ali je ideološki daleko od ove zemlje. To pokazuje i agresija na Ukrajinu, pokrenuta u februaru 2022. godine.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin će opet držati duge govore u kojima će govoriti o antifašističkom naslijeđu ove zemlje, a pritom će ignorisati prirodu agresije i invazije koju je naredio na susjednu državu.

Političari u RS-u će danas vjerovatno žuriti da govore o antifašističkoj borbi i njihovom ponosu, a pritom će ignorisati svoju retoriku i politiku koja je sušta suprotnost onome što su predstavljali borci protiv fašizma na području bivše Jugoslavije, a posebno Bosne i Hercegovine.

Klix.ba