Prof. dr. Uzunović objasnio šta BiH treba uraditi kada je riječ o AstraZeneca vakcini

Posljednjih sedmica AstraZeneca/Oxford vakcina protiv COVID-19 pod stalnom je lupom javnosti zbog krvnih ugrušaka koji se povezuju sa ovom vakcinom.

Podsjetimo, mnogi u svijetu su, u pronalaženju efikasnog sredstva u zaustavljaju širenja koronavirusa, i stavljanju pandemije pod kontrolu, najviše polagali upravo u ovu vakcinu.

Razlog je što AstraZeneca vakcina nije skupa, a za njeno distribuciju i čuvanje nije potreban ultrahladni lanac.

Struka treba pratiti ažuriranje podataka

Vakcina je bazirana na adenovirusnom vektoru zasnovanom na virusu koji inicira šimpanze, a rekombiniran je tako da sadrži genetičku poruku za sintezu Spike proteina virusa SARS-CoV-2.

Stručnjaci iz Evropske agencije za lijekove (EMA) početkom ovog mjeseca kazali su kako specifične i rijetke tromboze trebaju biti navedene kao moguća rijetka nuspojava nakon što osoba primi AstraZeneca vakcinu. Međutim, naglasili su kako je korist od ove vakcine znatno veća i premašuje rizik ove nuspojave koja liči na heparin-induciranu trombocitopeniju.

No, mnoge zemlje Evropske unije, proteklih dana, ili su potpuno zaustavile imunizaciju ovom vakcinom, poput Danske, ili su je ograničile na starosne grupe stanovništva, kao što su Njemačka i Francuska.

Podsjetimo, Njemačka je 30. marta odlučila ograničiti upotrebu vakcine AstraZeneca za osobe mlađe od 60 godina zbog rijetkih slučajeva tromboze uočenih u Evropi između četvrtog i 16. dana nakon vakcinacije.

Od 2. aprila zabilježena su 42 slučaja cerebralne venske tromboze nakon vakcinacije AstraZeneca vakcinom. U 35 slučajeva to su bile žene između 20 i 63 godine, a osam osoba je umrlo.

Svi oni mlađi od 60 godina, koji su primili prvu dozu AstraZeneca vakcine, dobit će drugu dozu BioNTech/ Pfizer ili Moderna vakcine.

– Svaka vakcina nosi određeni rizik. Kada je riječ o AstraZeneca vakcini, EMA je bila vrlo jasna, rizik postoji, ali on je toliko mali, da je zanemariv u odnosu na dobrobit koju vakcina ima. Što se tiče nekih zemalja Evropske unije koje su imunizaciju svog stanovništva vakcinom AstraZeneca, ili potpuno obustavile ili ograničile na određene starosne strukture stanovništva, treba biti jasno da te države to sebi mogu dozvoliti jer imaju izbor da građane vakcinišu nekom drugom vakcinom – navodi prof. dr. Alija Uzunović, pomoćnik direktora za kontrolu lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

U našu zemlju do sada je došla 141.800 doza vakcina protiv koronavirusa različitih proizvođača, među kojima su i one proizvođača AstraZeneca/Oxford, uglavnom od donacija i putem COVAX mehanizma.

U situaciji u kojoj se nalazi BiH, u kojoj još nije počela masovna vakcinacija, niti se pouzdano zna kada bi to moglo uslijediti, uvođenje bilo kakvih ograničenja, bez prethodno utvrđenih naučnih činjenica, prema riječima Uzunovića, uzrokovalo bi samo još veću štetu nego što je trenutno imamo.

– Ukoliko u narednom periodu, od strane relevatnih evropskih i svjetskih naučnih institucija, budu ažurirani podaci sa konkretnim rizičnim grupama koje ne treba vakcinisati AstraZeneca vakcinom, i nadležni u BiH trebali bi postupiti kao i zemlje EU-a koje su to već uradile. Dakle, struka je ta koja treba pratiti svako ažuriranje informacija u vezi s potvrđenim rizičnim grupama i na osnovu toga eventualno ih isključiti iz vakcinacije AstraZeneca vakcinom – kaže Uzunović.

Navodi kako je u BiH situacija takva da nam dnevno od posljedica COVID-19 u prosjeku umire 80 ljudi.

BiH nema mogućnost biranja

– U ovom trenutku kada još nemamo pouzdanih naučnih pokazatelja, a uzimajući u obzir ono što je EMA kazala, u situaciji kada mi u BiH još nemamo mogućnost biranja koju ćemo vakcinu primiti, puno je veća korist vakcinisati se, nego isključiti neku vakcinu iz upotrebe. Njemačka sebi može dozvoliti da kaže da će svoje građane u drugoj dozi vakcinisati nekom drugom vakcinom jer ima nekoliko vrsta vakcina. Mi to ne možemo jer nemamo zamjenu koju bismo ponudili građanima, a smrtnost nam je od dva do devet posto u nekim kantonima od broja zaraženih. Hipotetički gledano, kada bismo sada vakcinisali cjelokpuno stanovništvo BiH AstraZeneca vakcinom, statistički bi mogućnost komplikacija bila višestruko manja nego dnevni broj umrlih trenutno u zemlji – objašnjava Uzunović.

Kaže kako je vrlo važno znati da se u procesu imunizacije vakcinišu svi, pa i oni koji imaju hronične bolesti.

– Ne vakcinišu se isključivo samo zdravi ljudi, nego i oni sa komorbiditetima. Znam da sada struka uspostavlja korelaciju kako bi se vidjelo – kakva je veza između već postojeće hronične bolesti, pa se uzima u obzir i dob, spol te drugi statistički parametri, kao bi se povukla paralela – o čemu se zapravo radi!? Ako struka da odgovor – koje su to rizične grupe, odnosno rizikofaktori koji se mogu dovesti u vezu sa zgrušavanjem krvi, onda će ta populacija biti isključena iz vakcinacije. Svi bismo u ovom trenutku željeli znati, ako su do sada u svijetu vakinisano deseci miliona ljudi, koja je populacija u toj brojci rizična i eventualno ne smije u ovom trenutku primiti AstraZeneca vakcinu!? Možda je kod njih vjerovatnoća jedan na 10.000, a ne jedan na milion, kada je riječ o komplikacijama. Kad izdvojimo tu populaciju iz vakcinacije, onda dobijamo praktično zanemarivu pojavu ugrušaka na milion ljudi – kaže Uzunović.