Prof. dr. Jurica Arapović, specijalista infektolog: Dok mi čekamo, koronavirus mutira

Na isteku druge godine borbe protiv Covida-19, u iščekivanjima prvih potvrda da je i u Bosnu i Hercegovinu stigao omikron soj korone, koji je već potvrđen u ostatku regiona, univerzitetski profesor, specijalista infektolog Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Jurica Arapović potvrđuje u razgovoru za Dane da u pravilu mjesečno nastaju dvije mutacije koronavirusa SARS-Cov 2. Logično je, zato, pitati koliko naučnici stižu pratiti nagle mutacije i kakva su naučna iskustva u tom pogledu, barem prema dosadašnjim istraživanjima.

ARAPOVIĆ: Praktički stotinjak značajnih mutacija je nastalo na genu za šiljati protein (Spike, S protein) od početka pandemije. Do sada je otkriveno više varijanti virusa i uglavnom varijante su bile nazivlja kombinacije slova i brojeva. U ovoj godini je promijenjena nomenklatura nazivlja u grčki alfabet, od alfa, beta, gama, epsilon… omikron…, pitanje je koja je sljedeća. Sve njih krase i pojedine mutacije na S proteinu, što uvelike može narušiti ne samo strukturu jednog takvog imunogena, već i pokušati izbjeći imunološki odgovor u njegovom prepoznavanju.

Živim znanost

”Kao i mnogi moje kolege živim znanost, istraživački rad, nastavni proces i odgoj mladih kadrova. Iza svakog uspjeha pojedinca stoji obitelj i tim suradnika koji daju potporu i uspješnost pojedincima. Uspjeh samo jednog znanstvenika za društvo malo znači, koliko znači za uspjeh znanstvene zajednice. Razvoj kompetentne i kompetitivne znanosti, e za to treba imati dosta kompetentnih znanstvenika, mobilnih znanstvenika koji će se odvažiti otići u svijet i vratiti se, a ne ostati tamo gdje je veća plaća. Nama trebaju inovacije, nove tehnologije, treba uvoz tehnologija i metodologija”, kazuje prof. dr. Jurica Arapović.

On smatra da država mora naći modus zadržavanja znanstvenika, beneficirati njihov uspjeh, a ne poticati ih na bijeg.

”Mora osigurati plaćena istraživačka mjesta za mlade istraživače na sveučilištima, omogućiti kontinuirano financiranje doktoranda. Proizlazeći iz devalvacije osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, visokoobrazovni sustav se također devalvira posljednjih godina, a nekompetencija se proteže i u visokoobrazovane kadrove. Tome ne doprinose samo precijenjena izvrsnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog procesa već i devalvacija u broju visokoobrazovnih institucija i njihovoj kvaliteti. Ukoliko se ne trgnemo i ne pokušamo napraviti radikalnu reformu, bojim se da srljamo u dekadenciju”, kaže naš sagovornik..

Tako i sa novom varijantom, za koju znamo da ima stotinjak mutacija, tridesetak više u odnosu na delta varijantu, što je čini dovitljivom u izbjegavanju prepoznavanja u imunološkom sustavu koji je ili bio pripremljen nakon imunizacije ili nekog ranijeg preboljenja. Ono što je dobro, na globalnoj razini svjetski poznati znanstvenici i renomirane institucije poput američkog CDC-a, SZO-a, nacionalnih javnozdravstvenih instituta brojnih utjecajnih i bogatih država, prate pojavnost novih varijanti. Oni ih detektiraju, podatke razmjenjuju kako bi ih kasnije učinkovito pratili.

DANI: Koliko se brzo širi omikron, kakva mogu biti njegova svojstva, može li po jačini biti teži od delta varijante, da li možemo očekivati njegove dalje mutacije u 2022. godini?

ARAPOVIĆ: Uspoređujući ga sa drugim varijantama, ovako izmijenjen S protein u omikron varijanti je prijemčljiviji za receptor i kao takav sigurno omogućuje brže širenje čak i u manjim dozama.

No, ono što brine svijet jeste da će razina reinfekcija biti cca pet puta više nego prije. Također, kod onih koji su se cijepili sa dvije doze cjepiva, njegova učinkovitost drastično opada pa se preporuča cijepljenje s trećom dozom, tzv. boost, kako bi omogućili adekvatnu zaštitu protiv omikron varijante SARS CoV-2. Nisam siguran da će takva varijanta polučiti težu kliničku sliku oboljenja, no sasvim sigurno možemo očekivati veći broj oboljelih, a time i postotno veći broj teže oboljelih. Mislim da se u kliničkom tijeku i simptomatologiji infekcija ovom varijantom neće puno razlikovati u odnosu na druge varijante, baš kao i druge varijante međusobno.

DANI: Možemo li nakon omikron varijante očekivati neke nove mutacije, neke nove sojeve? Kada bi to moglo da se ostvari? Koliko bi takve mutacije bile visoko rizične za ljude?

ARAPOVIĆ: Teško je reći da će virus iščeznuti. Virus obitava i u životinjama, tako da ovakve infekcije koje su antropozoonoze, prenose se sa životinja na čovjeka i dalje s čovjeka na čovjeka, teško da mogu iščeznuti. Sasvim sigurno njihovo nastajanje neće prestati. Samo, dinamika će ovisiti o tome što bazen neimuniziranih, bilo preboljenjem ili cijepljenjem, bude veći. Nažalost, nismo postigli imunitet krda, jer je krdo necijepljenih dva puta veće. Generalno, virusu je u cilju da opstane u populaciji i kad-tad on će se udomaćiti i naći s čovjekom suživot. To će rezultirati u skorijoj budućnosti sa nešto manjom smrtnosti, ali i većim brojem imuniziranih.

DANI: Kako komentarišete iskustva iz Japana gdje je, tvrdi se, delta varijanta navodno zbunila naučnike jer je sa petim valom epidemije visokozarazna delta mutirala samu sebe do izumiranja virusa?

ARAPOVIĆ: Ma, to nije točno. Svi oni koji se bave virusima znaju da im više ništa ne priječi širenje, jer današnje društvo je izrazito mobilno. Infekcije se šire u valovima dok ne pobijede gospodara ili on ne poklekne. Japan i neke druge uzorne države puno rade na prevenciji. To ne uključuje samo cijepljenje, iako su potpuno cijepili 100 miliona ljudi, oko 80 odsto populacije, već imaju i jaku samosvijest o pandemiji.

Neizostavna karika

”Financijska podrška je neizostavna karika uspješne znanosti. Iz osobnog iskustva, može se zaključiti kako je zdravstveni sustav još najbolje organizirani sustav u društvu, sustav koji prati razvoj tehnologije i sustav koji zahtijeva najviše financijskog izdvajanja. Biti kompetitivan biomedicinski istraživač koji bi bio prepoznatljiv u regiji je, prije svega, skupo i zahtijeva puno više sredstava nego je to sada u BiH. Nema većeg zadovoljstva već znanstveniku pružiti financijsku podršku da radi ono što najviše voli i ostvari ideje svoje znanstvene neovisnosti promišljanja. S druge strane potrebno je izgraditi povjerenje u sve nas znanstvenike bez obzira na našu demografsku, etničku, nacionalnu pripadnost, jer znanost je znanost svih nas. Svjesni smo aktualne pandemije i težine situacije koja uvelike ograničava razvoj društva. No, ne mogu se oteti dojmu kako se minimalno izdvaja ili ulaže u znanost u FBiH”, navodi prof. dr. Jurica Arapović..

Načelno, ovakvu bolest možete nadjačati isključivo disciplinom kakvu imaju Japanci, Korejci ili Kinezi. To je njima svojstveno, a ne kao što su nama Balkancima takve mjere misaona imenica.

DANI: Od medicinskih stručnjaka iz ove oblasti često se čuju izjave da svaka pandemija može trajati dvije, dvije i po godine najduže. Šta kažu svjetska istraživanja, da li ovakve mutacije dovode do slabljenja rizičnih svojstva virusa i, na kraju, njegovog prirodnog nestanka ili će možda to samo biti privremeno?

ARAPOVIĆ: Mislim da sam već odgovorio na pitanje.

DANI: Kako objašnjavate to da se delta i kasnijim varijantama virusa zaražavaju i osobe cijepljene sa dvije ili tri doze? Usljed čega se sa naučnog stanovišta ovo dešava?

ARAPOVIĆ: Vakcine koje trenutno imamo su do sada najbolje i sustavno provjeravane vakcine u jednom globalnom ispitivanju. Nikad nijedno cjepivo kao ovo cjepivo protiv Covid-19 nije bilo dostupnije svjetskoj populaciji bez obzira na financijske mogućnosti. Drugo, većina ovih cjepiva je tzv. monoantigensko cjepivo usmjereno samo na jedan virusni protein. To im je mana. Iako virus ima tridesetak proteina, ovaj S protein je najimunogeničniji, pa je bilo logično da bude Ahilova peta virusu. Nove varijante nam ukazuju da moramo biti sustavniji i heterogeniji u pripremi cjepiva. Što više cjepiva i lijekova, što više ciljnih proteina na virusu za borbu protiv njega, više je nade za uspjeh.

Moramo znati, ovo je evolucijska borba između čovjeka i virusa. Virus će sustavno gubiti bitku, a na nama je da ustrajemo i budemo disciplinirani, te da slušamo struku. Struka nije niti jedna novina koju čitate svakodnevno u kafićima ili za vrijeme jutarnje kave. Struku čitaju i uče stručnjaci i prenose ju narodu koliko je potrebno. Oni koji su stručnjaci moraju čitati i pratiti struku, jer znanje u struci napreduje. Ako ne čitaš i ne pratiš, onda nisi stručnjak, već nekritički precjenjuješ sebe, a u isto vrijeme potcjenjuješ ono što bi ti bio nauk i poslanje – medicina. Ako tome nije tako, to vodi ka devijaciji struke i u sustavno nepovjerenje naroda, rezultirajući prosječnosti, a nikako izvrsnosti čemu mi liječnici trebamo stremiti..