Prof. dr. Dostović: Od 2.000 pacijenata godišnje na Klinici za neurologiju u Tuzli više od pola su moždani udari

U svijetu godišnje moždani udar doživi 14,5 miliona ljudi, odnosno svaki četvrti ili peti čovjek, od čega pet i po miliona umre od njegovih posljedica.

Bosna i Hercegovina nema registra na nivou države o godišnjem broju moždanih udara. Brojke bilježe entitetski zavodi, odnosno instituti za javno zdravlje, te zdravstveni centri.

Sve više obolijevaju mladi

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, moždani udar je drugorangirani uzrok smrti u Federaciji BiH, odmah iza infarkta miokarda, sa stopom od 110,1 na 100.000 stanovnika (podaci za 2020. godinu) i iz godine u godinu pokazuje trend rasta.

Klinika za neurologiju na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla godišnje ima oko 2.000 pacijenata, od čega je njih čak 1.100 sa moždanim udarom, odnosno više od pola, što je zabrinjavajuća brojka, kaže prof. dr. Zikrija Dostović, specijalista neurolog u ovom zdravstvenom centru.

– Radi se o vrlo teškom oboljenju koje ima i veliku smrtnost i onesposobljenost. Kod moždanog udara vrijedi pravilo – “jedne trećine”, a to znači da jedna trećina umire, jedna trećina bude izraženo onesposobljena i jedna trećina se značajnije oporavi – pojašnjava Dostović, u povodu 29. oktobra Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara.

Dvije su vrste moždanog udara – ishemijski koji nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu, odnosno zbog ugruška, i hemoragijski koji se javlja zbog krvarenja u mozgu ili oko mozga, a poznat je još i kao – izljev krvi u mozak.

– Pratimo nove terapijske trendove i u posljednjih nekoliko godina, ljekari Klinike za neurologiju su svojim ličnim angažmanom uveli tip liječenja ishemijskog moždanog udara, takozvanu trombolizu koju zaista uspješno radimo. Otišli smo i korak dalje, radi se o drugoj terapijskog metodi, koja je nadovezivanje na trombolizu, a zove se mehanička trombektomija. Nju uporedo moramo raditi i praktično smo vezani za neurohirurge i radiologe. To se radi godinu-dvije, urađeno je nekoliko pacijenata, ali nismo do kraja završili metodu, odnosno uveli je u rutinu zbog tehničkih razloga – ističe Dostović.

Naglašava kako se iz godine u godinu pomjeraju dobne granice osoba koje dožive moždani udar, pa je sve više i mlađih sa ovom dijagnozom.

– Značajan je broj mlađih osoba sa moždanim udarom. Razloga je više, a najčešći rizikofaktor je hipertenzija i poremećaj srčanog ritma. Mlađe osobe uglavnom kao okidač za moždani udar imaju neke srčane mane koje neurolozi teško mogu otkriti bez saradnje kardiologa-interniste. Odavno radimo ultrazvuk i dijagnostiku vratnih krvnih žila, transkranijalnu ultrazvučnu dijagnostiku moždanih krvnih sudova, što nam može približiti zašto je nastao moždani udar kod mlađih osoba, jer uglavnom to često bude nepoznato – naglašava Dostović.

Malo se radi na prevenciji

No i način života, poput pušenja, prekomjerne tjelesne težine, konzumiranje alkohola, nedovoljno tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana, stres, također su okidači za moždani udar.

– Mi vrlo malo radimo na prevenciji svih bolesti, pa tako i moždanog udara, u što spada i zdravstveno prosvjećivanje. Imali smo priliku vidjeti da je ono, tokom prethodne dvije godine pandemije koronavirusa, zakazalo. Imamo sporadično oglašavanje i sesije putem medija, ali to je nedovoljno. Moramo svi shvatiti kako je zdravstveno prosvjećivanje najvažniji segment prevencije oboljenja, a to je upravo dokazano na moždanom udaru koji se na taj način u više od 80 posto može prevenirati. Šta znači prevencija? To je prepoznavanje rizikofaktora na vrijeme, poput povišenog krvnog pritiska, koji je značajan okidač. Poremećaj srčanog ritma te poremećaj metabolizma (vrijednosti masnoća i šećera u krvi), također su rizikofaktori čije parametre treba redovno pratiti. Osim toga, i pušači te oni koji konzumiraju alkohol u značajnom su riziku od moždanog udara – kaže Dostović.

Napominje kako je fizička aktivnost veoma važna u prevenciji moždanog udara.

– Možete uzimati redovno lijekove, ali ako niste aktivni, džaba je. Evolucijski čovjek je postao izuzetno pasivan. Mnogi ne znaju ili neće da znaju da i pola sata dnevno aktivne šetnje donosi dobrobiti zdravlju organizma – istakao je Dostović.

Faktor