Prodaju li bh. građani zlato kako bi preživjeli? Evo šta kažu zlatari

Više od mjesec dana traje agresija na Ukrajinu od strane Rusije, sve to prouzrokovalo je nove krize širom svijeta u vidu poskupljenja energenata i životnih narminica.

Od poskupljenja brašna za kojim je bila opća pomama, zatim ulja i drugih osnovnih životnih namirnica te goriva zbog kojeg smo na benzinskim pumpama imali priliku gledati duge redove automobila ali i onih sa kanisterima.

Poskupljenje je još uvijek aktuelno i na neki način cijene stagniraju ali građani grcaju u ranijim dugovima i razmišljaju kako priuštiti ulje kojem je cijena preko 5 KM, u nekim radnjama od vikenda cijena jednog litra je dostigla čak 7 KM!

Inflatorni udari uvećali su cijene a smanjili potrošnju, dok s druge strane plate ostaju iste. U ovakvim krizama ni štednja nije sigurnost jer istoj opada vrijednost pa su građani se navodno odlučili za prodaju zlata, kojem vrijednost raste, kako bi preživjeli.

BH. GRAĐANI NE PRODAJU ZLATKO KAKO BI PREŽIVJELI

Kakvo je realno stanje i da li građani masovno prodaju zlato provjerili smo u Zlatarskoj ulici u Sarajevu.

• Ljudi ne prodaju zlato jer im je zlato jedino vrijednost standardna. Ne znam koji je razlog zašto građani zadržavaju zlato ali nema mušterije koja bi prodala zlato, kazao je za Hayat.ba jedan od zlatara koji nije želio da otkrivamo njegov identitet.

Da kod zlatara ne cjvetaju ruže u poslu, osim krize nastale sukobima u Ukrajini, kaže da tokom 2020. godine zbog mjera koje su uvedene protiv širenja koronavirusa nisu radili.

REKORDNA CIJENA ZLATA U BIH

Cijena zlata uzrokovana novonastalom krizom porasla je za 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu. U bh. zlatarama zlato možete prodati po cijeni od 130 do 200 KM po gramu. To je, vele nam zlatari, najveća cijena u posljednjih 50 godina!

Gram 14-karatnog zlata prije krize koštao je oko 100 KM.

Čini se kako novi izazovi u modernom vremenu stanovnike zemlje primoravaju na trdicionalni oblik ulaganja čija vrijednost sve više raste u neizvjesnim vremenima.

Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini u 2018. godini jedan gram 14-karatnog (585) zlata otkupljivači plaćali su oko 36 KM. Za gram 18 Kt (750) zlata otkupljivači su izdvajali od 45 do 50 KM dok je gram 24 Kt (999) kod otkupljivača bio 60 KM.  Cijena malog zlatnog dukata kod otkupljivača se kretala oko 200 KM, ako nije oštećen.

U BIH ZLATO SE UVOZILO NAJVIŠE IZ SLOVENIJE I NJEMAČKE

U Bosnu i Hercegovinu je u prva tri mjeseca 2022. godine uvezeno  zlata i drugih vrijednih predmeta u vrijednosti od 14 miliona maraka što je trećina od iznosa uvezenih prošle godina kada je uvoz iznosio 40,7 miliona maraka.

Prema podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH) na kraju marta u našu državu uvezeno je zlata čija je vrijednost 445.831 KM, a tokom cijele 2021. godine taj iznos je bio 656.743, što predstavlja značajan pad.

Iz Bosne i Hercegovine, prema podacima UIO BiH izvezeno je 221.140 KM vrijednosti zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha.

Bosna i Hercegovina zaradila 23 miliona maraka kroz dadžbine od uvezenih 130 miliona maraka vrijednosti plemenitih metala u periodu od 2014. do 2021. godine.

Zlato se uvozilo najviše iz Slovenije (444.859 KM) i Njemačke (972.35 KM). Otpadaka i lomljevina od plemenitih metala uvezeno je najviše iz Italije (8.474.010 KM), Srbije (522.562 KM) i Crne Gore (48.778 KM). Draguljski predmeti i njegovi dijelovi od plemenitih metala najviše su se uvozili iz Turske (2.095.035 KM), Slovenije (784.652 KM), Italije (782.197 KM).