Problemi sa kojima se bh. umjetnici suočavaju u filmskoj industriji

Iako se njihove umjetničke poruke daleko prenese, njihov profesionalni glas ne žele da čuju institucije u BiH, saglasni su vodeći ljudi u bh. filmskoj industriji. Bez adekvatne finansijske podrške, i pratećih zakonskih rješenja, teško je u BiH napraviti dobar film. Iako je bila na korak do Oskara, Jasmila Žbanić kaže, nije uspjela doći do resorne federalne Ministrice Zore Dujmović. Zašto, ni mi nismo dobili odgovor.

Zbog nje je BiH ponovo bila u fokusu svjetske filmske javnosti. Debata o filmu “Quo Vadis, Aida?” protresala je bh. društvo. Zanimljiva je čini se svima, osim ministrici kulture Zori Dujmović.

“Filmski centar Srbije, HAVC u Hrvatskoj, mi smo to pokušali napraviti u BiH jer sada ide sve preko Ministarstva koje ima milion drugih stvari i niko se ne bavi sistemski filmom. Šest godina nismo imali sastanak sa ministricom”, kazala je Jasmila Žbanić.

Trenutno je u Fokusu, no nije Jasmila Žbanić jedina koja se suočava sa ignorantskim stavom vlasti.

“Dok znamo da u zemljama koje poznajemo ogromna su ulaganja u propagandu, u marketing, u PR. Onda u sve što je javno i široko, sport, kultura, i tako dalje, ove to nije tako nažalost”, istakao je Ademir Kenović, reditelj.

Obećanja koja su godinama unazad dobijali nisu ispunjena, saglasan je i Dino Mustafić:

“To se isto dogodilo i sa filmom Danisa Tanovića ‘No Man’s Land’: Danis je čak lično ispred udruženja filmskih radnika, prije odlaska u Berlin, kada je bio sa filmom Smrt u Sarajevu premijeru Vlade Fadilu Novaliću, zakon o audiovizualnoj djelatnosti. Premijer je tada obećao pred svima, pred kamerama, pred novinarima, svima nama. Do dana današnjeg se to kiseli u stranačkim ladicama poslanika.”

Problem je i kada se angažuju strane producentske kuće, Zbog čega svi koji žele da rade u zemljama regije “bježe” iz BiH.

“Imam jednu ponudu da radim jedan blockbuster koji bi trebao da se dešava u našoj regiji. Meni bi bio interes da se tih 40 miliona potroši u BiH, ali nemoguće je jer nema povrata poreza i gdje smo na državnom nivou stalno dobijali odbijenice. Taj povrat poreza ima Srbija i ima Hrvatska”, kazala je Žbanić.

Bez podrške institucija, umjetnici, filmski, ali i drugi suočavaju se sa svakodnevnim kršenjem autorskih prava. Profesorica na Pravnom fakultetu Iza Razija Mešović kaže, zakonski okvir je dobar, no na autoru je da se obrati pravosuđu.

“Pravosuđe je relativno sporo, ali to nije vezano samo za sporove koji su u domenu autorskog prava. Razlog zašto je sporo, jer je i veoma opterećeno. Kada autor pokrene postupak, to sve ide svojim tokom, ali na žalost traje duže nego što bi trebalo”, kazala je Mešović.

Sa problemima u filmskoj industriji svakodnevno se suočavaju. No u fokus javnosti, povrate se, onda kada neko od bh. reditelja ostvari rezultat.