Privrednici u ZDK nisu protiv povećanja minimalca, ali traže reforme za rasterećenje privrede

Privrednici ZDK-a su generalno za povećanje minimalne plaće radnicima, ali uz obavezno donošenje seta reformskih mjera kako bi se rasteretio privredni sektor, kaže Diana Babić predsjednica PK ZDK

Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona te Privredna komora, Obrtnička komora i udruženja poslodavaca i privrednika s područja ZDK-a, organizirali su danas u Zenici okrugli sto na teme “Neradna nedjelja – Utjecaj na poslovanje i zajednicu” te “Realnost i implikacije za poslodavce i radnike” povodom odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM za područje Federacije Bosne i Hercegovine.

Ministar privrede ZDK Samir Šibonjić kazao je da su na današnjem skupu čuli kako privrednici nemaju ništa protiv da plaća bude i 1.300 KM, ali da ne rastu doprinosi na plaće. Navodi također kako Vlada ZDK, kao ni druge kantonalne vlade, nisu konsultirane prilikom donošenja odluke o minimalnoj plaći za područje FBiH za 2025. godinu.

– Da su vlada i struka bili konsultirani, mi ne bismo došli na ovo na šta smo sada došli. Mislim da ovo nije uredu ni prema radnicima, ni prema privrednicima. Evo ZDK, kao neko ko ima najviše radnika u tom proizvodnom dijelu, zasigurno će biti najviše i pogođen. Poziv privrednika ZDK je da se ne dižu doprinosi, a da se podignu plaće. To jeste, da se doprinosi usklade sa doprinosima kao što već imamo u samom regionu, kazao je Šibonjić.

Kako je dodao, privrednici su stava da se ovakva odluka stavi van snage te da se uključi struka, a da se neradna nedjelja treba proglasiti na cijelom području BiH.  

Predsjednica Privredne komore ZDK Diana Babić navodi da su poslodavci već davno kazali, a na tome dugi niz godina insistira i Komora, da žele donošenje odluke o nižim porezima kako bi mogli isplaćivati minimalne plaće koje su predviđene odlukama Federalne vlade.

– Privrednici ZDK-a su generalno za povećanje minimalne plaće radnicima, ali uz obavezno donošenje seta reformskih mjera kako bi se rasteretio privredni sektor. Dakle, neophodno je da se stvore pretpostavke na osnovu kojih bi mogli isplaćivati veće plaće radnicima. Što se tiče neradne nedjelje – uredba o neradnoj nedjelji, prema mišljenju privrednika, trebala bi biti donesena na nivou cijele BiH, kazala je Babić, javlja Fena.

Što se tiče najavljenih subvencija Vlade FBiH vezanih za implementaciju Uredbe o minimalnim plaćama, ona ističe kako je svaka podrška dobrodošla, ali je mišljenja da se tu u neravnopravan položaj stavljaju privredni subjekti te takvu odluku smatra neefikasnom.  

Bavić podsjeća da je Upravni odbor PK ZDK podržao još 2021. godine odluku da minimalna plaća bude 700 KM.

– To je bilo te godine kada su inflacija i troškovi života bili daleko manji, ali se nisu desila smanjenja poreza, doprinosa ni na plaće ni iz plaća. Tako da se mora na tome raditi. Poslodavci, odnosno privrednici ne bježe od isplate povećanih minimalnih plaća, jer znamo da je samo zadovoljan radnik i produktivan radnik, naglasila je Babić.

Predsjednica Udruženja poslodavaca Zenica Senaida Turkić kaže kako poslodavci ne vole ni čuti riječ – subvencija.

– Nama nisu potrebne subvencije. Nama su potrebni uslovi rada u kojima možemo raditi, zarađivati i svoje radnike isplaćivati onako kako oni to zaslužuju. Za nas je prihvatljiv samo rad i zasluženo plaćanje tog rada, kazala je Turkić.

Predstavnik Udruženja privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj Nedžad Polić najavio je da će otpuštanja radnika uslijediti za nekoliko mjeseci, a da bi samo na području općine Tešanj bez posla moglo ostati oko 700 radnika.

Ovakva će odluka, dodao je, najviše pogoditi niskoakumulativne djelatnosti te bi na području FBiH mogle biti ukinute “desetine hiljada radnih mjesta”.

Smatra da bi oporeziva osnovica trebala ostati kao i u 2024. godini, a da se neoporezivi dio primanja, odnosno plaće radnika dižu.

Bez obzira što je odluka već na snazi, kako je poručio, ona još nije polučila negativne efekte te bi trebalo brzo reagirati kako bi se spriječile trajne posljedice.

Mora se naći, dodao je, kompromis između javno izrečenih ambicija te onoga što može izdržati ekonomija FBiH.