Prioriteti institucija BiH: Alkohol teče u potocima, za toalet papir daju 250 hiljada KM, a za sladoled čak 85.000 KM

Skoro će kraj ove godine, a Služba za zajedničke poslove institucija BiH u ovom mjesecu je ponovo izmijenila i dopunila Plan nabavki za 2023. godinu. U tom planu nabrojane su desetine usluga i proizvoda „neophodnih“ za funkcioniranje državnih institucija, a o kojima brine navedena Služba.

Do izmjene plana nabavki, sudeći po naslovu dokumenta došlo je zbog „restrukturiranja“, međutim, u novom planu dodatne su brojne nove usluge, proizvodi i poslovi koji će biti plaćeni iz budžeta odnosno novcem poreskih obveznika.

Alkohol „teče potocima“ u institucijama BiH

No, uvidom u spisak svega onoga što potražuju institucije BiH ponovo „bode oči“ to što se navodi da će za naredne dvije godine za potrebe državnih institucija biti nabavljeno alkohola u vrijednosti od oko 21.000 KM.

Za ovu godinu, u prvobitnom planu Službe bilo je navedeno da će biti kupljeno alkohola za 25.000 KM za naredne dvije godine.

Međutim, Raport nakon uvida u dokumente Službe otkriva da je u prvih devet mjeseci ove godine za institucije BiH već dostavljeno alkohola u vrijednosti od oko 19.000 KM.

To znači da će vjerovatno do kraja godine biti ispunjena „kvota“ od 25.000 KM planiranog izdvajanja za alkohol za dvije godine, što ako se uzme u obzir izmijenjeni plan s novim količinama, govori da u institucijama BiH o našem trošku alkohol „teče potocima“ i da je veoma tražen proizvod.

Već više puta je proteklih godina postavljano pitanje zbog čega se uopšte u institucijama BiH toči alkohol, ali ovo pitanje nikada nije do kraja problematizirano niti razriješeno.

Zvaničnici su to uglavnom pravdali navodnom potrebom za čašćavanje delegacija i gostiju, međutim, sudeći po iznosima koji se izdvajaju za alkoholna pića, teško je povjerovati u takva opravdanja.

Hoće li zalihe sladoleda iz Čitluka završiti u institucijama?

Institucije „brinu“ i o pravovremenoj nabavci sladoleda, do koje će vjerovatno doći usred zime, pa se prema novom planu, ovog osvježavajućeg deserta namjerava nabaviti u vrijednosti od oko 85 hiljada KM i to za naredne dvije godine.

Zbog čega se sladoled pokazao baš sad prioritetnim i je li za ovom poslasticom trenutno baš tolika potražnja u institucijama BiH?

Naši izvori tvrde da bi se iza ove potražnje u stvari mogla kriti namjera da se otkupe količine sladoleda „Ledo“ iz Čitluka, hrvatske firme u kojoj je prije nekoliko dana oko 50 radnika dobilo otkaz zbog gašenja proizvodnje.

Da li je to zaista tako, znat ćemo vrlo brzo kada bude odabran „najpovoljniji ponuđač“ za nabavku sladoleda za institucije BiH.

Toalet papir je ipak traženiji i od alkohola

Premda je u prvih devet mjeseci ove godine već nabavljeno ubrusa i toalet papira u iznosu od oko 100 hiljada, izmijenjeni plan nabavki govori da se u periodu od jedne godine u institucijama BiH planira nabaviti ubrusa, toalet papira i krpa za čišćenje u vrijednosti koja premašuje 250 hiljada maraka.

Na nelogičnosti kod nabavke toalet papira u Službi za zajedničke poslove institucija BiH već su ukazivali i revizori u izvještaju o finansijskoj reviziji za 2021. godinu. U toj godini nabavljeno je toalet papira i ubrusa vrijednosti 564 hiljade KM!

Tada su provedena dva postupka za ovu javnu nabavku i to jedan vrijednosti 389.000 KM, a drugi vrijednosti u iznosu 117.500 KM, a revizori su utvrdili kako je ta nabavka “razbijena“ na dva postupka , s istim dobavljačem i s različitim cijenama, kao i da je navedena robe knjižena sa dva ulaza po drugom okvirnom sporazumu , pa se sad nameće pitanje, provodi li se slična praksa s nabavkom toalet papira i za ovu godinu.

Ono što je posebno indikativno u izmijenjenom Planu nabavki za 2023.godinu jeste to što smo pronašli da će se najmanje 50 nabavki vršiti direktnim sporazumom. To znači da u nabavci učestvuje samo jedan ponuđač i to uglavnom onaj kojeg odabere Služba i bez ikakvog obavještenja o nabavci, pa faktički kao i u dosadašnjim brojnim slučajevima javnost i ne zna ko su ti ponuđači koji dobijaju „sitne“, odnosno poslove do 6. 000 KM .

Elaborat o zdravlju biljaka u krugu Rezidencije “Konak” platit će 6.000 KM

Primjer jednog takvog direktnog sporazuma predviđa „Nabavka usluge izrade elaborata o zdravstvenom stanju hortikulturnog dobra na graditeljskoj cjelini Konak „ Tako će nekom biti plaćeno skoro 6.000 KM da napiše elaborat o zdravstvenom stanju cvijeće i drugih biljaka na prostoru u sklopu Rezidencije „Konak“. Kome će služiti taj elaborat nije poznato.

Direktnim sporazumom u iznosu od oko 5.000 KM bit će nabavljen i „sitni inventar“, iako nema tačnih navoda na što se to odnosi.

S obzirom na to da Služba direktnim sporazumima predviđa najmanje 50 nabavki, to više nisu „sitne“ nabavke nego se moraju posmatrati kroz ukupan iznos od 300 000 KM, ukoliko se u vidu ima da je većina takvih pojedinačnih sporazuma i zaračunata u maksimalnom iznosu od 6.000 KM.

Ovdje se nameće pitanje: “Ko kontroliše da li se iza više direktnih sporazuma o nabavkama za institucije krije jedan te isti ponuđač i dokazuju li institucije da su i kod direktnog sporazuma izabrale najpovoljnijeg ponuđača.

Naime, iako Zakon o javnim nabavkama BiH propisuje da će ugovorni organ uprkos tome što je riječ o direktnom sporazumu pisanim putem ili putem Portala javnih nabavki tražiti prijedlog cijene ili ponudu po specifikaciji koja se može dostaviti jednom ili više ponuđača koji su registrovani za obavljanje djelatnosti koja je predmet nabavke, u praksi većina ugovornih organa koristi mogućnost da traži prijedlog cijene ili ponudu po specifikaciji, koju dostavlja samo jednom ponuđaču, što predstavlja povredu principa jednakog tretmana i primjer je loše prakse.

Piletina, puretina, riba…

Inače, uvidom u realizaciju ugovora o nabavkama za ovu godinu, kako je istražio Raport, već u prvih šest, odnosno devet mjeseci institucijama BiH isporučeno je voća i povrća vrijednosti oko 100 hiljada KM, šećera 12,6 hiljada, flaširane vode za 85, 4 hiljade maraka.

Nabavka mesa u ovoj godini bila je planirana u iznosu od 595 hiljada maraka, a u prvih devet mjeseci isporučeno je ovog proizvoda vrijednosti u iznosu od oko 427 hiljada.
Pilećeg i purećeg mesa je u prvih devet mjeseci nabavljeno za oko 174 hiljade maraka.

Kafe i toplih napitaka u prvih devet mjeseci nabavljeno je u vrijednosti za oko 80 hiljada KM, a ribe je u istom periodu nabavljeno za 18 .000 KM.

Zanimljivo je da je za prvih devet mjeseci za potrebe institucija BiH nabavljeno prehrambenih proizvoda“ u iznosu od 150.000 KM, ali se ne zna koji su to tačno proizvodi.

Naravno, iznosi ovih nabavki ne znače i preciznu potrošnju u prvih devet mjeseci ove godine, jer vjerovatno je ovih proizvoda bilo na zalihama iz prošle godine, pa je potrošnja moguće i veća.

Mora se spomenuti kako Služba za zajedničke poslove evidenciju o nabavkama, barem onu dostupnu javnosti, vodi na način koji upućuje na to da je namjera da se što teže snađe u „tabelama“ i opisu nabavki, kao i da nema selektivnog pristupa vođenju takvih evidencija.

U njima, naime nisu odvojene nabavke prehrambenih od drugih proizvoda, kao ni usluge. Tako primjerice, u navođenju svega onog što je potrebno nabaviti za funkcioniranje institucija u tabeli se navodi primjerice nabavka računara, pa idu zavjese, pa začini, ili rekonstrukcija krova, pa nabavka softverskih usluga, onda slijedi nabavka svinjskog mesa, pa dezinfekcionih sredstava….

Sve su to elementi koji govore da u Službi ne vode računa o kategorizaciji usluga i proizvoda koji se nabavljaju i koji su već nabavljeni, te ne vode računa o preglednijoj evidenciji iz koje bi bilo lakše zaključiti koliko je novca otišlo primjerice za prehrambene proizvode ili za neke druge proizvode i usluge.