Prim. dr. Hadžiosmanović: Zašto je sve više alergičnih, koji su uzroci, šta savjetuje pacijentima

Iz godine u godinu sve je veći broj osoba, među kojima je i sve više mladih, sa različitim vrstama alergija, od onih na polen, preko kožnih, do nutritivnih i alergija na različite lijekove.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) gotovo pa svaki drugi stanovnik u svijetu pati od nekog oblika alergije, a procjenjuje se da oko 10 do 30 posto ljudi boluje od respiratornih alergija, dok je oko jedan do dva posto svjetske populacije zahvaćeno alergijom na hranu.

Odgovor imunološkog sistema

Za BiH nema tačnih podataka, no ljekari koji se bave ovim zdravstvenim problemom, kažu kako godišnje bilježe sve više pacijenata, zbog simptoma specifičnih za alergiju, traže ljekarsku pomoć.

Iako su uglavnom genetski determinisane, odgovornost za sve više alergičnih, prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, specijalista za plućne bolesti i TBC, pronalazi u modernom načinu života, promjeni prehrane, klimi, životnom stilu, ali i pretjeranoj higijeni, upotrebi raznih preparata, deterdženata…

– Sve više smo okruženi stvarima koje nisu prirodne, a one itekako utječu na naš imunološki sistem u smislu javljanja raznih alergija, koje se definišu kao neadekvatan odgovor organizma na podražaje iz vanjske sredine. To znači da organizam ne prepoznaje prijateljske stvari i na njih reagira neadekvatno. Neki svjetski podaci govore da su djeca koja se rađaju na farmama, gdje su okružena prirodom, manje podložna alergijama u odnosu na onu koja se rađaju u gradskim sredinama. Isto tako, djeca koja se rađaju carskim rezom podložnija su tom zdravstvenom riziku. Nekada se vjerovalo kako alergiju ne možete dobiti nakon 40. godine života. To je odbačeno jer je utvrđeno da je mogu dobiti bebe, ali i neko ko ima 80 godina – navodi Hadžiosmanović.

Uzročnici sezonskih alergija su polen i biljke, ali i dim, ubodi insekata te hlor iz bazena.

Ipak, na našim prostorima najčešći je polen, jer neke biljke, prema riječima ljekara, počinju cvjetati već u februaru, poput lijeske, vrbe, ive, rakite.

– Kasnije cvjetaju breza, joha…, da bi se završilo u junu sa cvjetanjem lipe. Međutim, u međuvremenu, već od ovog mjeseca, pa do sredine ljeta, počinju cvjetati trave, a potom i korovi (ambrozija) do kraja novembra, koja je pronađena i na Bjelašnici, koja nije sredina za takvu vrstu bilja, a na naše područje uvezena je pšenicom iz Amerike.

To znači da sezonske alergije traju gotovo cijelu godinu, no problem je što je, kako kaže Hadžiosmanović, većina pacijenata alergična na više alergena.

– U zimskim mjesecima često nam dolaze pacijenti alergične na grinju koja je sastavni dio kućne prašine, a koja se aktivira početkom sezone centralnog grijanja. Također, vrlo česta pojava je da – ako je osoba alergična na brezu, alergična je i na jabuku ili breskvu. Znači da pacijent ima unakrsno neki alergen koji je inhalatorni, ali i nutritivni. Kod nas su to najčešće orašasti te plodovi mora. Što se tiče kožnih alergija (urtikarije), one su najčešće izazvane nutritivnim alergenima. Terapija je ista kao i kod drugih alergija, uključuju se histaminici, a ja svojim pacijentima, u nastojanju da se iz organizma izbaci alergen, savjetujem da jedu puru koja struže crijeva. Time se izbacuje alergen koji se zna zadržati u crijevima.

Najčešće alergijske bolesti su – vazomotorni rinitis i astma koje vrlo često mogu biti i kombinirane.

– Kod nas narod često kaže: “Spustile mi se tegobe iz gornjih respiratornih puteva na pluća”, a to je ustvari ta kombinacija kada vazomotorni rinitis poprimi simptome alergijske astme. Simptomi koji upućuju na vazomotorni rinitis su: curenje iz nosa bistre tečnosti koju ne možete zaustaviti, kihanje u salvama, svrbež očiju, ali bez temperature. Alergija može davati i opću slabost organizma, malaksalost. U slučaju astme javljaju se napadi otežanog disanja i kašlja najčešće u noćnim satima kada nastaje tzv. “sviranje” u prisima i osjećaj nedostatka zraka, do najtežeg oblika – anafikaltičkog šoka koji se javlja kao posljedica reakcije na lijekove i ubod pčele i ose.

Šta pokazuje test

Kad se posumnja na alergiju, pacijent se upućuje na testiranje kojim se utvrđuje tačan alergen, odnosno tačan uzročnik alergijske reakcije. Dva su način testiranja – kožni, koji, prema riječima Hadžiosmanovića, nije pouzdan, i krvni test.

– Za krvni test potrebna je mala količina krvi iz koje se testira prisutnost antitijela IgE na specifične alergene. Imunoglobulin E (IgE) najviše se stvara u limfnim čvorovima, disajnom i probavnom sistemu kao odgovor na neki alergen. IgE se veže za alergen i uzrokuje alergijsku reakciju – u tom slučaju koncentracija IgE antitijela u krvi bit će povišena.

Za alergiju nema lijeka, ali postoje lijekovi koji olakšavaju život pacijentu. Pravilan način liječenja zavisi od njegove historije bolesti, simptoma na koje se pacijent žali i rezultata testova koji su urađeni.

Tri su vrste terapije: izbjegavanje alergena, korištenje lijekova koje je ljekar propisao i imunoterapija.

– Izbjegavanje alergena podrazumijeva otklanjanje izvora alergena iz sredine koja okružuje pacijenta, to su: akcije uništavanja, primjera radi, ambrozije ili drugih trava koje izlučuju polen kao alergen, potom provjetravanje prostorija u večernjim, a ne u jutarnjim satima, kada je koncentracija polena najveća, te ispiranje nosa kako alergeni koje je osoba udahnula ne bi dospjeli do donjeg respiratornog trakta. Također, u šetnju ne izlaziti ujutro niti to raditi u područjima koja su bogata polenom – zaključio je Hadžiosmanović.

Faktor